Kategorija: Novosti

Nešto manje od tri godine prošle su od prvog izdanja Festivala slavonskih kazališta – Slavonskog KaFe, tada održanoga u Požegi (u drugoj polovini listopada). Ove će godine, četvrtom izdanju ovog natjecateljskog festivala, domaćin biti HNK u Osijeku. Prva je predstava na repertoaru već u ponedjeljak, 8. rujna, a posljednja u subotu, 13. rujna. Ulaznice su u prodaji. Predstave počinju u 19 sati, osim dječjeg mjuzikla koji počinje u 18 sati.

Manifestaciju važnu za pet slavonskih kazališta na konferenciji za medije danas su u svečanom foajeu HNK-a predstavili intendant Vladimir Ham i četvero ravnatelja – Ivica Lučić, Tomislav Pintarić, Valentina Neferović i Vladimir Andrić.

Iako Slavoniji festivala – ni kazališnih ni kulturnih generalno – ne manjka, intendant Ham ne krije ponos što je KaFe zaživio i što je red za domaćinstvo došao i na Osijek. Za sad je uključeno pet kazališta, no inicijative i želje i drugih centara ima pa nije isključeno da će u nekim novim izdanjima biti i novih kazališnih kuća.

Predstavit će se Osječanima sljedeći tjedan, tako, slavonski kazalištarci prošlosezonskim perjanicama, a o tom čija je najbolja – te tko su najbolja glumica i najbolji glumac – odlučit će tročlani žiri u sastavu: Tomislav Čadež, Alen Biskupović te prvakinja Dječjeg kazališta, Areta Ćurković. Nagrađuje i publika. Po osobnom će sudu i procjeni, svaki gledatelj odgledanoj predstavi dati ocjenu od jedan do pet. Po završetku festivala, jedna od predstava imat će titulu najbolje po izboru publike i za to primiti nagradu/kipić.

Uvjerena da će se ne samo njihova, nego sve predstave svidjeti publici – je i požeška ravnateljica, koja funkciju vodeće osobe kazališta obnaša i u novom mandatu. Ponosna je na njihovu predstavu Kokoš, ali i ono najbitnije što stoji iza KaFe-a: suradnja i povezivanje. Produkcija predstava na državnoj je razini velika i bitno je da slavonski profesionalci pomažu jedni drugima u održivosti. Poželjela je kolegama uspješan radni tjedan, a publici i žiriju užitak u gledanju predstava.

Važnost fluktuacije glumaca ono je što je naglasio virovitički ravnatelj Pintarić, uvjeren da je ovo velika priča za Slavoniju, dok je njegov kolega Andrić iz Vinkovaca u fokus stavio činjenicu da publika tijekom festivala ima jedinstvenu prigodu „pred kućnim pragom“ pogledati ono najbolje od slavonskih kazališta. Konkretno, njegovo se kazalište ponosi naslovom koji se nalazi na repertoaru i londonskog National Theatrea.
Svojevrstan sudomaćin, ravnatelj Ivica Lučić nije krio sreću što se Dječje kazalište našlo u renomiranom društvu ovih kazališta. Nada se da će njihov, već nagrađivani mjuzikl za djecu, i ovaj puta biti uspješan.

Kazalište domaćin otvara festival Vješticama iz Salema Arthura Millera, u režiji Ivana Plazibata. U srijedu, 10. rujna, požeško kazalište se predstavlja uspješnicom iz listopada 2024., “Kokoš”, komedijom Nikolaja Koljade, u režiji Borisa Svrtana (https://www.gkp.hr/repertoar/509-kokos).

Četvrtak, 11. rujna, dan je kada možete pogledati predstavu Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića “Postolar i vrag” i to u njihovom prostoru. U režiji Marija Kovača ovaj je neobičan i zanimljiv mjuzikl za djecu, na tekst Augusta Šenoe i Milana Fošnera premijerno izveden u sklopu prošlogodišnjeg OLJK-a (https://www.djecje-kazaliste.hr/program/postolar-i-vrag/).

Istoga dana, ali kao dio neslužbenog dijela programa KaFe-a, na pozornici HNK-a gostuje karlovačko Gradsko kazalište Zorin dom i to s predstavom “Putar i parizer” – crnohumornom dramom Jerka Mihaljevića u režiji Dražena Krešića – https://www.zorin-dom.hr/premijera-putar-i-parizer/.

Četvrta predstava koja će se boriti za jednu od četiri nagrade, dolazi iz Gradskog kazališta „Joza Ivakić“ Vinkovci – “Bili smo”. Adaptacija je to dramskog teksta Skylight autora Davida Harea, u režiji Almira Zoletića (https://www.kazaliste-vinkovci.hr/bili-smo-drama/).

Za kraj, u subotu iz Virovitice dolazi predstava “Tvornica Hrvata”. Praizvedba je to teksta Nebojše Lujanovića, režija kojega je povjerena Draženu Krešiću, a predstava je rezultat koprodukcije s Teatro Erato – https://kazalistevirovitica.hr/…/nebojsa-lujanovic…/.

Ocjenjivački će sud dodijeliti tri nagrade, dok onu za najbolju predstavu biraju gledatelji. Također, biraju se i najbolji glumac i glumica festivala. Svečano proglašenje dobitnika i dodjela nagrada održat će se u subotu, nakon predstave.

Ne propustite pogledati ono najbolje iz prošle sezone slavonskih kazališta.

 

Narcisa Vekić / HNK u Osijeku

Reći da se Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku s iznimnim ponosom osvrće na doslovce netom završenu 118. kazališnu sezonu kao iznimno uspješnu, nije ni floskula, ni pretjerivanje, a još manje klišej, jer, kako često kažu engleski govornici, političari i analitičari: numbers don’t lie.

Naime, u sezoni 2024./2025. možemo se pohvaliti sjajnom posjećenošću: više od 56.000 gledatelja uživalo je u bogatom i raznolikom repertoaru koji je naišao na odobravanje i publike, ali i struke. Nizom nagrada, pohvala kritike i izniman interes gledatelja i za dramske i za glazbene programe, osječko je kazalište potvrdilo svoj status jednoga od ključnih kulturnih središta u regiji i državi.

Rezultate uspoređujemo s ranije ostvarenima, u ovom slučaju s prošlom sezonom. Izvevši samo dva programa više – 216, fascinira podatak da bilježimo čak 11 tisuća gledatelja više.

Točnije, naslove u 117. sezoni pogledalo je 45.855 gledatelja, a ove – uključujući i dvije izvedbe Zmaja u sklopu 25. OLJK-a te koncert u Vinkovcima, koji je zatvorio 118. sezonu – znatno više od 56.000!

Ne samo pod krovom matične kuće, već i na gostovanjima diljem zemlje, pa i izvan nje, na festivalima i smotrama, dramski i glazbeni umjetnici izvodili su pomno osmišljen repertoar, oblikovan vizijom uprave, predvođene intendantom i ravnateljskim timom.

U njegovu su ostvarivanju zajednički sudjelovali svi – od glumaca, solista, zbora i orkestra, dirigenata, do marljivih ruku zaposlenih u stolariji, frizeraju, krojačnici, garderobi – svih onih nevidljivih, a nezamjenjivih dijelova koji zajedno čine živ organizam kazališta. Ne zaboravimo ni administraciju.

Već sam početak sezone bio je obećavajuć – čak 30 % pretplatnika više odlučilo je ukazati kazalištu povjerenje te se moglo anticipirati da će na tom valu i doploviti do kraja. Pisali smo tada da je to rezultat pomnoga promišljanja, planiranja i predanoga rada, te da je to vrlo poticajno i motivirajuće i za upravu i sve djelatnike kazališta, zahvaljujući čemu će još sigurnijim koracima kročiti u nove projekte, ali i da obvezuje.

Tada iskazanu zahvalnost na vjernosti i podršci rado ponavljamo i na kraju ove sezone.

Odlučivši se za amblematske naslove i dramskoga i glazbenoga repertoara, zadržao je prepoznatljivu estetiku – snažni autori i gotovo kanonski naslovi. Ziheraški, rekli bi cinici, a mi ćemo dodati da je to – dvosjekli mač, jer se svaka izvedba može usporediti s nekom prethodnom ili još bolje, s filmskim hitom i uvijek postoji mogućnost etikete kopiranja, pa i razočaranja za one koji su očekivali nešto već viđeno.

To se ponajprije odnosi na dramski segment, koji je otvorio kultni Šovagovićev tekst Sokol ga nije volio, režija kojega je povjerena Fabijanovu sinu Filipu, proslavljenom kazališnom i filmskom umjetniku i omiljenom glumcu televizijskih ekrana. O uspjehu autorske i glumačke ekipe redovito i naizmjence svjedoči osječka i zagrebačka publika, jer je to koprodukcija s GDK-om Gavella. Gostovanja su bila brojna i jedva čekana po svim kazalištima, i ne treba sumnjati da će se trend nastaviti i u 119. sezoni.

Domaći dramski naslov naslijedio je roman Sira Williama Geralda Goldinga – Gospodar muha. Za osječku pozornicu adaptirali su ju mladi redatelj Vanja Jovanović i dramaturg Patrik Gregurec. Nije samo komad bio adaptiran, za ovu je inscenaciju bila prilagođena i pozornica jer su i gledatelji bili na pozornici, ne bi li neposredno osjetili miris straha, nemilosrdnosti, borbe za preživljavanje i život.

Treći je naslov bio onaj iz pera američkoga književnika Arthura Millera – drama Kušnja – engl. The Crucible, iz 1953., koja se u Hrvatskoj na pozornicama izvodi pod naslovom Vještice iz Salema. Progon vještica u Americi u 17. st. samo je na prvu tema, no autor zapravo progovara o fenomenu masovne histerije američkoga društva onoga vremena i ogoljuje mehanizme kolektivne paranoje i moralnoga sljepila, upozoravajući koliko je tanka granica između pravde i progona. Redateljski je to bio projekt Splićanina Ivana Plazibata.

Ništa manje intrigantni nisu ni glazbeni naslovi. Sezonu su otvorile dvije Puccinijeve jednočinke – Plašt i Sestra Angelica. Mlada, ali iskusna Lea Anastazija Fleger sa svojim suradničkim timom – i dirigentom Filipom Pavišićem – donijela je zanimljivo redateljsko čitanje operâ koje se bave intenzivnim emocionalnim konfliktima i tragičnim posljedicama osobnih odluka.

Ožujak je bio u znaku dviju premijera, od kojih je druga bila jedna od najizvođenijih Verdijevih opera La Traviata, nadahnuta dramom i romanom-prvijencem Dama s kamelijama Alexandrea Dumasa mlađeg, i to pod dirigentskom palicom maestra Krešimira Batinića, a u režiji Hrvoja Korbara. Sigurni smo da je to bio pravi trenutak za povratak tragične priče temeljene na stvarnim nadahnućima o malograđanštini, osuđivanju i izopćavanju pod krinkom lažnoga morala.

Zadnji glazbeni premijerni naslov bio je koncert Bilo jednom davno… koji je donio najljepše i najpoznatije pjesme iz Disneyevih filmova i crtića i male i velike podsjetio koliko su Disneyjeve pjesme žive, zabavne i bezvremenske.

Zanimljivost sezone bila su nova, mlada redateljska imena, s kojima HNK u Osijeku do sada još nije surađivao, a od kojih su neki i nagrađivani.

Iako se 30. lipnja (u ovom slučaju gostovanje u Valpovu s koncertom Bilo jednom davno…) smatra datumom kojim završava kazališna sezona, i srpanj i kolovoz su mjeseci u kojima naša oba ansambla marljivo rade. Tako su u srpnju u Vinkovcima, našoj dragoj i čestoj destinaciji uz Bosut, gostovala dva glazbena programa – Ljetna operna noć (3. srpnja) i Bilo jednom davno… (12. srpnja). Vinkovačka publika uvijek se u velikom broju odaziva na ova naša glazbena gostovanja. To konkretno znači više od 400 zadovoljnih slušatelja ove subote, kako javljaju organizatori.
Premijera u sklopu 25. osječkog ljeta kulture – bajka Zmaj Evgenija Švarca, ujedinila je čak četiri osječke kulturne ustanove: HNK u Osijeku, Dječje kazalište Branka Mihaljevića i Kulturni centar Osijek te Akademiju za umjetnost i kulturu. U režiji Dražena Ferenčine, premijera i repriza, održane su protekloga vikenda (12. i 13. srpnja) na pozornici HNK-a (umjesto u dvorištu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Tvrđi, otkud je premještena zbog vremenskih prilika).

– Teško je zapravo žanrovski odrediti ‘Zmaja’ koji se predstavlja kao bajka o gradiću u kojem 400 godina vlada zmaj, ali i lutajućem vitezu koji traga za onima koje treba spasiti… Riječ je, međutim, o bajci samo utoliko što žarišnu točku radnje predstavlja mitsko biće. Sve ostalo stvarnost zrcali, jer postavlja pitanja u ljudskoj prirodi, o pobuni protiv nepravde koja se rasplamsava i nikad provedena u djelo umire u umu – piše Ivana Šojat u knjižici predstave.

Iako žanrovski bajka, predstava odraslima šalje važne poruke koje je, sudeći po reakcijama, publika prepoznala i osjetila. Vidimo se na sljedećim izvedbama – jer Zmaj je tek započeo svoj let!
Kraj kolovoza donosi jednu zanimljivost, koncertno gostovanje na svečanoj akademiji na jubilarnim, 30. danima hrvatskog filma „Ivo Gregurević“ u Orašju. Solisti, orkestar Opere HNK-a i band HNK-a u Osijeku, uz dirigentsko vodstvo maestra Vladimira Piskunova, izvest će program koji obuhvaća kultne teme iz filmova, mjuzikala i šansona, aranžirane za koncertnu izvedbu i uz vokalne soliste.

Više od 700 posjetitelja na dvjema izvedbama Zmaja (zanimanje publike za ovu suvremenu interpretaciju Švarcove alegorijske bajke pokazao je koliko su ovakvi naslovi potrebni našem kazališnom repertoaru. Predstava donosi slojevitu priču o slobodi, odgovornosti i promjenama u društvu, uz snažan vizualni identitet i atmosferičnu glazbu) svakako treba dodati ukupnom broju gledatelja u sezoni, kao i publiku na Danima hrvatskog filma u Orašju (na kojem će sudjelovati solisti, orkestar i band HNK-a) pa će ova sjajna brojka za koji tjedan izgledati još impozantnije.

Narcisa Vekić / HNK u Osijeku

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku raspisuje natječaj za radno mjesto:

FLAUTA

– Ugovor: na neodređeno vrijeme, puno radno vrijeme

– Potrebna stručna sprema: VSS (Muzička akademija – odgovarajući odjel)

– Posebni uvjeti: odgovarajući umjetnički rezultati ili položena audicija u HNK-u u Osijeku

Opis posla:

– vođenje sekcije flauta i odgovornost za njihov skladan rad
– sviranje drugih instrumenata iz obitelji flauti po potrebi
– izvršavanje drugih poslova po nalogu ravnatelja Opere i intendanta

Prijave sa životopisom i preslikom diplome šalju se do 4. rujna 2025. na: opera@hnk-osijek.hr

Audicija će se održati 10. rujna 2025. u HNK-u u Osijeku.

Program za audiciju:

1. Mozartov koncert
2. Jedno djelo po izboru kandidata
3. Zadani program iz tekućeg repertoara:
   – G. Puccini: Il Tabarro
   – G. Puccini: Suor Angelica
   – G. Verdi: La Traviata
   – G. Donizetti: L’elisir d’amore
4. Prima Vista

 

Pridružite se našem orkestru!

Notne zapise skladbi potrebnih za audiciju možete skinuti u nastavku.

Materijal za audiciju

 

Nakon nekoliko godina izbivanja, dramskom se premijerom na Osječko ljeto kulture vraća HNK u Osijeku i to povijesnom, što zapravo znači prvom ikada – koprodukcijom s Dječjim kazalištem Branka Mihaljevića. Izbor je pao na komad koji su do sada postavljala brojna hrvatska kazališta, a u projekt su ravnopravno uključeni i Dječje kazalište, Kulturni centar Osijek te kao ‘tihi’, ali vrijedan partner – Akademija za umjetnost i kulturu. Režija je u rukama iskusnog Dražena Ferenčine, a glumački ansambl čine snage obje kazališne kuće. Premijera je u subotu, 12. srpnja, u 21 sat, a repriza dan poslije, s početkom u isto vrijeme. Umjesto dvorišta Prehrambeno-tehnološkog fakulteta, nova je lokacija pozornica HNK-a, zbog vremenskih (ne)prilika. Uz već spomenutog redatelja Ferenčinu, na današnjoj konferenciji za medije o procesu, izazovima inscenacije, govorio je i intendant HNK-a Vladimir Ham, o. d. ravnatelja KC-a i predstavnik Grada Osijeka (nositelj organizacije OLJK-a utemeljenoga 2000.) Dražen Alerić, ravnatelj Dječjeg kazališta, Ivica Lučić te ravnatelj Drame HNK-a, Duško Modrinić.

Prisjetio se intendant Ham trenutka kada mu je kolega Lučić u ruke tutnuo ovaj tekst i predložio suradnju. S veseljem je prihvatio ponudu, koja je Dječjem kazalištu važna jer na lutkarske predstave žele privući odrasl(ij)u publiku, što im je do sada slabo polazilo za rukom i nada se da će se ovom predstavom to promijeniti. Kulturni centar je Dječjem kazalištu čest partner pa se Ivica Lučić veseli i ovom projektu i nada se da će predstava ovakvoga tipa biti i u buduće.

Treća glava ovom troglavom ravnateljskom zmaju – kako ih je u šali nazvao Vladimir Ham – pripada Draženu Aleriću. U istom vrckastom tonu nastavio je i on, aludirajući na povijesnu suradnju i dometnuvši da je on vrlo optimističan, no da mu u ovom trenutku padaju na um dvije poslovice – Po jutru se dan poznaje i Prvi se mačići u vodu bacaju. Ne treba reći da je to nasmijalo sve nazočne, a ono čime je sve izuo bilo je kada je rekao da je u ime KC-a ovu predstavu predložio za Nagradu hrvatskog glumišta.

– Odlično, jer smo mi već svoje adute ispucali – u šali je, ali vrlo ponosno naglasio Vladimir Ham.

Jedan je od sigurnih aduta projekta – svi su se složili – Dražen Ferenčina kao redatelj. Nije krio zadovoljstvo pozivom na suradnju. One ostvarene u Osijeku uvijek su ugodne, u oba kazališta, a tu je ostvario i neke od svojih najboljih režija.

Veseli ga što rade na ovoj horor bajci, u središtu koje je zmaj koji vlada jednim gradom četiri stoljeća. Pojavljuje se u jednom trenutku Vitez Lancelot koji grad želi osloboditi tiranije, no iznenadi ga reakcija građana… Kada se makne taj bajkoviti veo, ističe Ferenčina, ogoljen je vječni politički sustav koji nakaradno vode zmajevi s dvije-tri glave.

– Puno su opasniji zmajevi u nama, jer do ne promijenimo svijest – nijedna društvena promjena nema smisla – naglasio je Ferenčina, dodavši da na probama nije bilo uvijek lako (jer je, između ostaloga, trebalo usuglasiti puno adresa), no uvijek je bilo lijepo. Ekipa je vrijedna, ništa im nije bilo teško.

Zasluga za uspjeh sigurno leži i u činjenici da AUKOS godinama isporučuje glumce koji znaju što je kolektivna igra, važnost dobrog zajedništva. To znači i da često svoju taštinu zatiru za dobrobit kolektiva.

Kako je rekao ravnatelj Modrinić, šlag je ovo na torti naše 118. kazališne sezone, pravi bombončić na sceni, koji će spojiti iskustvo i mladost. Ujedno je to i dokaz da je sinergija, jedinstvo moguće – ne samo kao spoj različitih generacija, nego i ovoliko kulturnih ustanova, koje su iznimno ponosne. Kako su brojni projekti/predstave iza njih – samostalne ili suradničke, od kojih su mnoge nagrađivane, Modrinić je mišljenja da su stoga i sjajan (gradski) brend.

Dramaturginja i suradnica redatelja je Petra Mrduljaš, autor glazbe je Šimun Matišić, kostimografkinja Marita Ćopo, koja s redateljem supotpisuje i scenografiju. Za scenski je pokret zaslužan Alen Čelić, videoprojekcije potpisuje Ivan Marušić Klif, a za lutkarstvo je asistentica Ivana Vukićević.

Matko Duvnjak-Jović u glavnoj je ulozi Lancelota. Skroman kakav jest, naglasio je da njegova uloga nije ni najveća ni najvažnija, da je prinos svih jednako važan. Veseli ga ova uloga vrckastog viteza koji se bori protiv nepravde, a ima i svoju djevojku u nevolji – kako vitezu i priliči.

Zmajevi su – Mateja Tustanovski kao Elza, Gordan Marjanović je Mačak, Ivica Lučić utjelovit će Šarlemanja, Gradonačelnika će Mirko Ilibašić (ujedno i asistent redatelja i to prilično dragocjen, naglasio je Ferenčina), a Henrika Grgur Grgić. Građanke i građani zmajevi su Ivana Vukićević, Monika Duvnjak, Srđan Kovačević, Domagoj Pintarić i Dorian Vicić.

Više o predstavi i autorsko-glumačka ekipa pročitajte na poveznici: https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/show/zmaj/.

Ne zaboravite da se besplatne i numerirane ulaznice mogu preuzeti na blagajni HNK-a od srijede, 9. srpnja do petka, 11. srpnja, od 9 do 13 sati.

Narcisa Vekić / HNK u Osijeku

S tugom vas obavještavamo da nas je napustila Štefanija (Štefica) Heller. Najstarija balerina osječkoga HNK-a, svoju je umjetničku karijeru započela u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku davne 1952. S iznimkom jedne sezone u Novom Sadu, čitav je svoj profesionalni život posvetila upravo osječkom teatru. Bila je predana balerina, koreografkinja, a po umirovljenju i istaknuta baletna pedagoginja. Osobit prinos dala je osječkom Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića. Kazališna javnost i njezini kazališni kolege pamte ju s osobitim poštovanjem.

Polaganje urne drage nam pokojnice održat će se u utorak, 1. srpnja u 11,50 sati na groblju Retfala.