Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku

Autor: admin_hnk23

  • MAESTRO LAV MIRSKI (3)

    MAESTRO LAV MIRSKI (3)

    Piše: Stanislav Marijanović (1935. – 2019.)

    Polić navodi profesore koji su Mirskoga u glazbenoj izobrazbi obučavali violončelu i teorijskim predmetima u zagrebačkome Hrvatskom zemaljskom glazbenom zavodu (1907. – 1913.): Junek, Dugan, Rosenberg-Ružić, V. Novak i Dvoržakov učenih Fran Lhotka. U velikom bečkom simfonijskom orkestru Wiener-Konzertvereinu on se za prvog angažmana kao čelist opredjeljuje za dirigentski poziv i usavršava u dirigiranju pod kompetencijom moćnih dirigenata: F. Löewea, F. Weingartnera, F. Schalka i B. Waltera (u sezoni 1913./1914.).

    Kao nastavnik pjevanja djeluje na Sušaku, a kao zborovođa Primorskog Hrvata na Trsatu te zbora Srpskoga crkvenog pjevačkog društva u Rijeci, gdje u crkvama svira gimnazijsku misu, a potom dirigira liturgiju (1914.). Za Prvoga svjetskog rata glazbenik je vojničke glazbe u Zagrebu (1914. – 1917.), odakle stiže u osječko kazalište kao član Opere i prvi dirigent. Odlaskom Polića, ravnatelj je Opere (1923. – 1941.).

    Poslije povratka u Osijek (1947. – 1956.) postaje dirigent i ravnatelj Opere, zatim intendant Hrvatskoga narodnog kazališta do umirovljenja (1956.-1961.), ali i nadalje dirigira, sve do srpanja 1964., kada na padinama Zvečeva izvodi s osječkim opernim orkestrom Gotovčevu operu “Ero s onoga svijeta“, po svom izboru, za svoj oproštaj.

    Do prve velike obljetnice, proslave 25-godišnjice glazbeno-umjetničkog rada (1938.) Mirski je utemeljitelj, artistički voditelj i dirigent Osječke filharmonije (od 1922. simfonijski orkestar i mješoviti zbor; 1924. – 1941.). Ujedno je suosnivač Gradske muzičke škole i njen dugogodišnji ravnatelj (1927. – 1941.). U Hrvatskom pjevačkom i glazbenom društvu Kuhač stalni je glazbeni ravnatelj i začasni član (1926. – 1936.), potom i stalni glavni ravnatelj i zborovođa župskih zborova Pjevačke župe Kuhač Hrvatskoga pjevačkog saveza (1935. – 1941.).

    Nakon umirovljenja zaslužni je građanin Grada Osijeka (1963.), da bi na kraju postao i nositelj Nagrade Grada Osijeka Božidar Maslarić za životno djelo (1968.).

    (nastavlja se)

    Iz zbornika Krležini dani u Osijeku 2007. Priredio Branko Hećimović (Zagreb-Osijek 2008.)

    Odabrao Ljubomir Stanojević

  • MAESTRO LAV MIRSKI (2)

    MAESTRO LAV MIRSKI (2)

    Piše: Stanislav Marijanović (1935. – 2019.)

    To je vrlo složeno, i to je najveći izazov tako po prvi put proučiti i studijom ili knjigom predstaviti Lava Mirskoga, doživotnog glazbenika s profesijskom kazališnom i pedagoškom karijerom, društvenim i kulturalnim ugledom promicatelja glazbene kulture u Osijeku, Hrvatskoj i izvan njezinih granica.

    Obljetnice su mu upriličene 1927. i 1938. potom 1952. i 1957. s koncertima i operama kazališnih i glazbenih umjetnika, one su otkrivalačke: pokreću društvenu sredinu prema njima i otkrivaju njih same, a one velike, sa zasluženim proslavama i odjekom, izazivaju i prekretnice. Tada nastupa vrijeme oduživanja, kada svatko zvan i od društvenog ugleda daje svoj udio i pridonosi vraćanju duga jubilarcu – zaslužniku.

    Mirskog se u Osijeku slavilo i spoznavalo, manje istraživalo, možda ne toliko drugdje koliko su to Osječani očekivali i željeli, a to stoga što je bio životno, djelatno pa i sudbinski neraskidivo vezan s Osijekom, osječkim kazalištem, i nakon „žute zvijezde“, izgona i emigracije (1941. – 1947.):

    „Iako sam, silom prilika, jedno vrijeme bio uklonjen iz ove sredine, ja sam i tamo, daleko od zemlje, čeznuo za povratkom. Moje misli vraćale su se uvijek ovom kazalištu, u kome sam proveo tolike godine.“

    Blisko je povezan sa životom kulture i umjetnosti grada, jer je bio u središtu svega zbivanja u njemu. Bio je u svijesti sugrađana živa prisutnost i živa stvarnost, sposoban da se iz svoga kazališno-scenskog središta kreće dalje i da u svim smjerovima ostavlja trag. Prvi zapaženi, bio je koncertni (1919.): koncert kazališnog kapelnika kao produktivnog i reproduktivnog umjetnika – violončelista, zabilježio je Mirko Polić, ravnatelj Opere, na čiji je brzojavni poziv Mirski i došao u Osijek. A došao je na dan premijere Puccinjeve opere “Boemi”, 10. studenoga 1917., kojom je ravnao Polić, ujedno i prvi njegov glazbeni portretist (navodak u izvodima):

    „Na ulazu u novi život imade ovaj koncert da bude bilanca… Prva je to perioda umjetničkog života, koji mnogo obećaje, pruža mnogo nade. Donio je sobom preduvjete uspjeha – dobru dozu tvrde volje i neumorne radinosti.“

    (nastavlja se)

    Iz zbornika Krležini dani u Osijeku 2007. Priredio Branko Hećimović (Zagreb-Osijek 2008.)

    Odabrao Ljubomir Stanojević

  • NE PROPUSTITE PET IZVEDBI “SNJEŽNE KRALJICE” U SIJEČNJU

    NE PROPUSTITE PET IZVEDBI “SNJEŽNE KRALJICE” U SIJEČNJU

    Prije nešto manje od godinu dana na pozornici je HNK-a u Osijeku praizveden balet “Snježna kraljica”, za koji je glazbu skladao Davor Bobić. Već 17. siječnja prva je od ukupno pet izvedbi u ovoj sezoni (https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/raspored/).

    U izvedbama sudjeluje dio baletnog ansambla HNK-a u Osijeku, Baletni studio HNK-a te učenici GŠ Franje Kuhača.

    – Izazov i zadovoljstvo je biti u svakom projektu, a pogotovo u jednoj praizvedbi u koprodukciji s HNK-om Split. To svakako već po ne znam koji puta potvrđuje da je osječki ansambl zaista izrastao u pravi Balet pa se nadamo da će uskoro i uslijediti logično i dugoočekivano pojačanje u vidu novih radnih mjesta. Naime, istaknuo bih da su osječki baletni umjetnici odigrali 14 izvedbi “Orašara”, dok su njihovi kolege u Splitu imali samo dvije više – ističe Vuk Ognjenović, jedan od baletnih majstora ove izvedbe i interpret.

    Kao zanimljivo i izazovno ističe da su osječki plesači svi zaposlenici drugih ustanova. U osječkoj verziji nema alternacija, negosvi imaju po dvije, tri ili više uloga.

    – U Splitu ima nekoliko alternacija gotovo za svaku ulogu, a primjerice u Zagrebu za naslovnu ulogu čak sedam podjela. To stvara ogroman pritisak po pitanju opstanka predstave, ali unatoč svemu osječki HNK jedini je koji nije otkazao nijednu predstavu ni u vrijeme pandemije. Računajući i premijeru 2013. Podatak je to gotovo za Guinnessovu knjigu rekorda s obzirom na veličinu ansambla i sve ostalo. Usporedo teku pripreme i za prvi hrvatski balet “Jelu” Bele Adamovića pl. Čepinskog. Iako nastao tu kod nas, nakon praizvedbe 15. siječnja 1898. u Zagrebu, nikada nije izveden u Osijeku. Tu ćemo “nepravdu” ispraviti 14. veljače, na Valentinovo. Tako će Osijek, kao drugi grad po nastanku baletne umjetnosti u Hrvatskoj te grad u kojem je napisan prvi hrvatski balet s ponosom moći ponuditi ovu predstavu svojoj, ali i stranoj publici. Osim obrazovne uloge u jačanju kulturne povijesti koju imamo, “Jela” će biti i jedinstven kulturni i turistički proizvod – zadovoljan je Ognjenović.

    N.Vekić / HNK u Osijeku

  • 7. ZLATNI STUDIO – SVOJ GLAS MOŽETE DATI SVAKODNEVNO DO 17. SIJEČNJA

    7. ZLATNI STUDIO – SVOJ GLAS MOŽETE DATI SVAKODNEVNO DO 17. SIJEČNJA

    Hoće li uloga Staže u predstavi “Sokol ga nije volio” Sandri Lončarić, a uloga McMurphyja u “Letu iznad kukavičjeg gnijezda” Miroslavu Čabraji donijeti Zlatni studio – najveću medijsku nagradu, koja se u organizaciji Jutarnjeg lista dodjeljuje 7. godinu za redom?

    Isto tako, hoće li naš HNK-a i ekipa koja je radila na predstavi “Let iznad kukavičjeg gnijezda” Dalea Wassermana (u režiji Dražena Ferenčine) biti najbolja, odlučujete i vi. I to možete činiti svaki dan! Svaki glas je bitan, a možda i presudan. Možda bude baš vaš glas.

    – Jako sam sretna zbog ulaska u finale Zlatnog studija i već sama nominacija za ovu prestižnu nagradu predstavlja priznanje koje me ispunjava ponosom i zahvalnošću. Ponosna i na Miroslava Čabraju i naše kazalište i predstavu “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, koji su također u finalu. Hvala svima koji su prepoznali naš rad i glasali za nas – ovo je poticaj da nastavimo stvarati s još više strasti – uvijek skromna naša je Sandra Lončarić, nacionalna prvakinja drame, koja ne propusti pohvaliti i kolege.

    Poput nje, i Miroslav Čabraja svjestan je da je predstava timski rad, produkt zajedništva:

    – Oko Zlatnog studija je uvijek pozitivna atmosfera. Budući da je to medijska nagrada, samim tim je i medijska pompa oko nominacija velika. Puno intervjua, puno interakcije s publikom (glasačkom), puno dobrih želja. Pozitiva. Predstave i akteri dobivaju na vidljivosti i pozitivnoj atmosferi. Fantastično je to ekipa iz Jutarnjeg smislila i izvela, a kao šlag na tortu dolazi fenomenalno osmišljena dodjela, ove godine u zagrebačkoj Laubi. Počašćen sam što sam drugi put dijelom toga velikoga spektakla. Čestitam svim nominiranima, kako u prvom, tako i u završnom krugu.

    Završnica je pred vratima, glasanje traje do 17. siječnja. Proglašenje pobjednika je 31. siječnja!

    Podržite svoje favorite, dajući im svoj glas:

    https://www.jutarnji.hr/zlatni-studio

    Hvala na svakom kliku i glasu!

  • Što je obilježilo hrvatsku kulturu 2024.?

    Što je obilježilo hrvatsku kulturu 2024.?

    Nekako imam osjećaj da je ovo naše vrijeme u kojem se sada nekako nalazimo jedan bijeg od stvarnosti, ali jedan svijet dobrote i ljubavi, ono što nedostaje ovom svijetu u danom momentu – rekao je skladatelj baleta “Snježna kraljica” Davor Bobić u prilogu u središnjem Dnevniku HRT-a o događajima koji su obilježili hrvatsku kulturu protekle godine.

    Između ostaloga i mjesecima rasprodane izvedbe dviju dramskih predstava – “Maratonci trče počasni krug” i “Sokol ga nije volio”:

    https://magazin.hrt.hr/…/hrvatska-kultura-u-2024…

    U koreografiji i režiji Svebora Sečaka, te pod ravnanjem maestra Stjepana Vugera, združenim snagama dvaju nacionalnih teatara, onoga iz Osijeka i onoga iz Splita (te zahvaljujući programu K-HNK-a Ministarstva kulture i medija RH), na osječkoj je sceni prije nešto manje od godinu dana praizveden balet nastao prema motivima istoimene bajke H. C. Andersena.

    Slavonska publika u siječnju će čak pet puta moći uživati u ovom čarobnom i baletu u čijoj sanjivoj izvedbi sudjeluju članovi Baletnog studija HNK-a u Osijeku, ali i učenici Glazbene škole Franje Kuhača – 17., 18., 19., 21. i 22. siječnja, svih dana s početkom u 19 sati.

    Ne propustite jedan od događaja godine!

    Ulaznice možete kupiti na blagajni HNK-a ili online: https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/ulaznice/