Kategorija: Novosti
-

Novogodišnji koncert
“Zaista sam uživala, ne mogu ti reći, puno mi je srce i duša.Jos sam pod impresijama.Ne znam što je bilo bolje: orkestar, solisti ili simpatičan i odličan maestro.Pun je energije, ne dirigira samo rukama, nego cijelim tijelom.Kroz njega prožima svaka nota i pozitivne vibracije prenosi na nas, na publiku, mi koji to osjećamo.”Vesna Mores, dugogodišnja ljubiteljica i prijateljica HNK u Osijeku -

GORDANA GOJKOVIĆ
Piše: Ljubomir Stanojević©
Deset godina minulo je od smrti Gordane Gojković (1916. – 2011.), operne pjevačice i muzikologinje, klasične filologinje – najdugovječnije ravnateljice osječke Glazbene škole Franje Kuhača.
U rodnom Zagrebu završila je Klasičnu gimnaziju i srednju Muzičku školu. Diplomirala je na Filozofskom fakultetu i na Muzičkoj akademiji. Poslije kraće koncertno-operne djelatnosti posvećuje se glazbenoj pedagogiji i radi kao profesor i direktor u osječkoj Muzičkoj školi „Franjo Kuhač“ od 1954. do 1979., a kao predavač i docent na područnom odjeljenju zagrebačke Muzičke akademije u Osijeku od 1971. do 1984.
Uz pedagošku djelatnost često se javlja predavanjima na javnim tribinama, objavljuje članke u novinama, sudjeluje u kulturnim manifestacijama grada.
Postupno se javlja još jedno područje njena interesa – istraživanje osječke glazbene prošlosti. Od 1972. objavila je niz većih i manjih radova i svojim prilozima sudjelovala na znanstvenim skupovima u Osijeku, Našicama i Zagrebu.
Kao svoje temeljne teme izdvojila je koncertni podij i teatarsku scenu 19. stoljeća u Osijeku.
Svoju prvu temu – koncertni podij – nadopunila je kao autor opsežnom i detaljno obrađenom zbirkom plakata, programa, kritika i ostalih relevantnih dokumenata za razdoblje od sezone 1961./62. do sezone 1978./79. Zbirka je pohranjena u Muzeju Slavonije u Osijeku.[1]
Druga tema usmjerena je prema njemačkom glazbenom teatru od njegovih ranih javljanja do umjetničke zrelosti pred sam kraj njegova osječkog opstojanja, o čemu svjedoči studija „Njemački muzički teatar u Osijeku 1825. – 1907., objavljena u izdanju HNK u Osijeku (1997.)“ uz 90. obljetnicu Kazališta.
Gordana Gojković bila je i suradnica u organizaciji osječkoga Annala komorne opere i baleta te član redakcije i suradnica lista „Kazalište“.
[1] U izvrsnoj monografiji Branke Ban o Glazbenoj školi Franje Kuhača (Osijek, 1996.; urednik Vjekoslav Burić) ne postoji portretna fotografija Gordane Gojković, a niti se u odjeljku o Glazbenoj školi kao organizatoru koncertnog života navodi da je inicijativa i zapravo sveukupna organizacija tih koncerata bila rad ustrajne ravnateljice i zaslužne osječke kulturne djelatnice. Šteta!
-

Održana konferencija za medije povodom Novogodišnjeg koncerta
Danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku održana konferencija za medije povodom Novogodišnjeg koncerta.
Konferenciji su nazočili intendantica Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Dražena Vrselja, ravnatelj Opere, Maestro Filip Pavišić te umjetnički i izvršni direktor Warminsko Mazurske filharmonije iz Olsztyna (Poljska), Maestro Piotr Sulkowski.
Novogodišnji koncerti bit će izvedeni 27., 28. i 29. prosinca u 20 sati u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku. 27 i 28. prosinca će, na tragu dobre hrvatsko – poljske kulturne suradnje, koncertima ravnati gost iz Poljske, Maestro Piotr Sulkowski, dok će koncertom 29. prosinca ravnati Maestro Filip Pavišić. Koncert sastavljen od najljepših djela Lehara, Straussa, Kalmana i drugih, bit će izveden i pred valpovačkom publikom 23. prosinca te pred vinkovačkom publikom 30. prosinca.
„Dogodila se ova sjajna i obećavajuća suradnja. Obećavajuća kažem jer vjerujem da će se nastaviti i kroz naredne kazališne sezone.“ Dražena Vrselja
Filip Pavišić je predstavio Maestra Sulkowskog i zaželio mu dobrodošlicu.
„Iako se čini da se u kratko vrijeme ne može obaviti velik posao, uz dobro pripremljen orkestar i soliste mogu se napraviti čuda, što je slučaj s ovom suradnjom. Vrlo sam sretan što sam u Osijeku i nestrpljivo očekujem koncerte.“ Piotr Sulkowski
-

Put u raj
U ponedjeljak 27. prosinca na Trećem programu u 20:05 emitiramo emisiju TV teatar – Put u raj autora Georgija Para. Nakon emisije, prikazat ćemo snimku kazališne predstave “Put u raj” Miroslava Krleže u izvedbi HNK Osijek iz 1986. godine.
Autor kratke emisije, redatelj i voditelj Georgij Paro govori o nastanku predstave u HNK u Osijeku “Put u raj” te o vezama Miroslava Krleže i Osijeka, od poznatog “Osječkog predavanja” 1928. godine u kojem se Krleža kritički osvrnuo na svoje cjelokupno dramsko stvaralaštvo do praizvedbe drame “U logoru” upravo u Osijeku 1937. godine. U emisiji uz Georgija Paru, sudjeluje i Vanja Drach.
Nakon kratke uvode emisije prikazujemo snimku predstave “Put u raj”, tv adaptaciju kazališne predstave HNK Osijek.
Kazališna predstava HNK-a u Osijeku “Put u raj” iz 1985. godine prerada je filmskog scenarija u dva dijela, koji je Miroslav Krleža napisao s namjerom da mnogobrojnim dramatizatorima svojih tekstova pokaže kako bi to, prema njegovom mišljenju, trebalo raditi.
Autor je tada zapisao: “… sama kompozicija, bez obzira na to što se igra po motivu smrti i umiranja, ne treba djelovati depresivno ni mračno. Fantastika između smijeha i luckaste groze raste postupno, završavajući u rajskoj opereti.”.
Redatelj Georgij Paro promijenio je dramaturški raspored filmskog scenarija i postigao scensku zgusnutost i onu tipičnu Krležinu metaforu “ukletog paklenog kruga”.
U predstavi glume Zvonimir Zoričić, Velimir Čokljat, Ico Tomljenović, Dubravka Crnojević, Damir Lončar, Vanja Drach, Ljiljana Krička, Vlasta Ramljak, Darko Milas, Mira Katić i Anita Šmit.
TV adaptacija Berislav Makarović, a urednica Lada Džidić.
Izvor: https://hrtprikazuje.hrt.hr/hrt-preporucuje/tv-teatar-put-u-raj-4155862
-

Kopačev zastor izložen u Meštrovićevom paviljonu
Jučer je u Meštrovićevom paviljonu otvorena izložba reprezentativnih djela Slavka Kopača, koji je od 1948. godine pa do smrti 1995. živio u Parizu, družeći se i stvarajući s umjetnicima u rangu Jeana Dubuffeta, Andréa Bretona i Michela Tapiéa. Ondje je ekskluzivno izložen i znameniti Kopačev zastor koji je 1989. godine izrađen za Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku i nosi naziv “Slavonija”, a nastao je na temelju Kopačeve ratne slike koju je naslikao u Firenci.
Riječ je o zastoru impresivnih dimenzija (šezdeset i tri četvorna metra), koji je prvi put donesen u Zagreb i za koji je izgrađena posebna konstrukcija unutar Meštrovićeva paviljona.
Izvor: Večernji.hr