Kategorija: Novosti

Svaka je premijera svakom kazalištu važna i uvijek je prilika za svečanost i slavlje. Kada je, usto, to premijera koja otvara sezonu, kada je vezana uz neku veliku obljetnicu – poput primjerice stotinu godina od smrti autora / skladatelja – povoda za ponos i svečarsko ozračje tim je naglašenije.

Puccinijeve opere u jednom činu – Plašt i Sestra Angelica – kao dio njegovog čuvenog Triptiha, u režiji mlade Lee Anastazije Fleger, otvaraju 118. kazališnu sezonu HNK-a u Osijeku. Premijerom – koja je na rasporedu sutra, u petak, 11. listopada u 20 sati, ravna naš iskusni maestro Filip Paivšić.

Odabirom ovih naslova ravnatelj je Opere, Ladislav Vrgoč, dobro „ubo“, sa smiješkom je i ponosno danas održanu konferenciju za medije otvorio intendant Vladimir Ham. Podsjetio je da je njegova prethodnica, tadašnja intendantica Dražena Vrselja također dobro odabrala postavivši treći naslov iz Puccinijeva Triptiha – jednočinku Gianni Schicchi – na repertoar, tako da je sada taj operni biser cjelovit na repertoaru HNK-a.

Ništa manje ponosan nije ni ravnatelj Vrgoč, naglasivši da je ovo vodstvo visoko postavilo letvicu već operetom Vesela udovica (Nagradom hrvatskog glumišta ovjenčanom kao najbolja predstava u cjelini u kategoriji operete i mjuzikla), a da su ove jednočinke tu kvalitetu zadržale, a možda i podignule, što će pokazati premijera i repertoarno trajanje.
Veselio ga je veliki odaziv solista na konferenciju za medije, što je jamac uspješnosti projekta, čemu svakako u prilog ide i mlada redateljica Lea Anastazija Fleger, za koju kaže da je „otkriće“, a to je znao već nakon petominutnog telefonskog razgovora.  Za operne je naslove ključan dirigent, a naš maestro Pavišić, dodaje Vrgoč, sve fraze ima, ne u malom prstu, nego djeliću trepavice. Ova je izjava izmamila osmijeh i maestra i cijele ekipe.
Nada se Ladislav Vrgoč da će publiku predstave potaknuti na razmišljanje, a da će opere gledati duboko dirnuti, a možda i sa suzom na obrazu. Uz iznimne goste, fenomenalan osječki ansambl jamstvo je uspjeha, kaže Vrgoč.
Intendant Ham poimence je spomenuo autorski tim, od kostimografkinje Tee Bašić Erceg (koja je radila i na prošlosezonskoj premijeri Figarovog pira), potom scenografa Stefana Katunara (s kojim je HNK u Osijeku već prije surađivao), tu je i česta gošća, koreografkinja Maja Huber, potom oblikovateljica rasvjete Vesna Kolarec, zborovođa Maro Rica.
Prva, no nada se ne i posljednja, ovo je režija opere 32-godišnjoj Lei Anastaziji Fleger. Iznimno joj se cijeli proces svidio, za što su uvelike zaslužni solisti, zbor i orkestar HNK-a u Osijeku, zbog kojih joj je svaka proba bila zadovoljstvo, kao i sva pitanja koja su joj postavljana. Još kao studentica režije asistirala je na brojnim opernim projektima, ali nisu baš svi bili jednostavni ni ugodni i lijepi. Zahvalila je i svom timu, upravi HNK-a, svim solistima, zboru, orkestru.
– Imamo dvije različite opere, vrlo zanimljivih estetika, koje mogu igrati i bilo gdje izvan Hrvatske – zaključila je redateljica Lea. S obzirom na to da na Akademiji dramske umjetnosti predaje na kolegiju Glume, intendant je Ham uvjeren da je i solistima na dala dodatnu glumačku dimenziju.

Ne zaboravivši istaknuti važnu ulogu radionica – stolarske, krojačke i bravarske jer su realizirale sve divne ideje autorskog tima – onaj koji sve koordinira između „rupe“ za orkestar i pozornice, maestro je Pavišić.
On je, pak, kratko dodao da u manje od mjesec dana ove dvije operne jednočinke može pripremiti samo ovako sjajan tim, tim za poželjeti. Riječ je o „teškim“ operama i stoga što su mnogima nepoznate ili manje poznate.
Repriza je u subotu, 12. listopada, u 20 sati, Pretplata 3 u ponedjeljak, 14. listopada u 19 sati, a već prva izvedba u slobodnoj prodaji u četvrtak, 24. listopada, u 18 sati.

Podjelu po operama pogledajte na poveznici: https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/show/sestra-angelica-plast/

Narcisa Vekić / HNK u Osijeku

Magistrica kazališne režije i radiofonije, 32-godišnja Lea Anastazija Fleger (danas docentica Glume na Akademiji dramske umjetnosti i dobitnica posebne rektorove nagrade, rektorove i dekanove nagrade) iza sebe ima više od 20 režija kazališnih predstava (od kojih su neke nagrađivane), a može se pohvaliti i iskustvom režiranja koncerata i evenata, sinkronizacija animiranih filmova. Sudjelovala je na brojim domaćim i stranim kazališnim radionicama i seminarima.

Za četiri ju dana očekuje prva režija opere i prva suradnja s HNK-om u Osijeku i to dviju Puccinijevih opera u jednom činu – Plašta i Sestre Angelice.

* Iako su iza vas uistinu brojni projekti, zapaženi i cijenjeni, još ste uvijek u kategoriji mladih redatelja. Je l’ se teško probiti na našoj kazališnoj sceni, dobiti dobru prvu priliku?

– Imam 32 godine i sudeći prema tomu, zaista jesam mlada redateljica, no kada pogledam sve projekte iza sebe, samu sebe iznenadim, pitam se kada sam sve to stigla. Počela sam raditi profesionalne projekte na samom početku studija. Moja prva profesionalna režija ostvarila se 2013. Da, nije lako ući na našu kazališnu scenu, rijetki su ravnatelji kazališta koji prate studentske radove na akademiji. Čast iznimkama, naravno. Rekla bih da više posjećuju glumačke ispite, nego ispite studenata kazališne režije, što je svakako velika šteta. Smatram da smo profesija u kojoj je jako bitan faktor sreće. Ja sam tu sreću, srećom imala. Na neke od mojih završnih ispita došli su ljudi koji su mi odlučili dati prve prilike, prve režije. Uz to sam ravnateljima predlagala naslove koje sam željela raditi i tako si otvorila mnoga vrata. Zahvalna sam tim ljudima koji su otvorena srca poslušali moje ideje i snove, te mi omogućili da ih prenesem na scenu.

 

* Osječki Vam je HNK-a, na čelu s intendantom Vladimirom Hamom, povjerio dvije Puccinijeve jednočinke. Ne želimo otkrivati sve, ali barem nam nešto “došapnite” iz svoje – sigurni smo – podebele knjige redateljskih zabilješki. Kako ste pristupili operama? Jeste li ih vremenski izmještali?

– Presretna sam što sam dobila poziv za rad baš na operi. Ovo je moja prva samostalna režija opere, a režiju opere sam priželjkivala još od kada sam upisala studij kazališne režije. S obzirom na to da sam uz gimnaziju završila i srednju glazbenu školu, nadala sam se da ću svoje znanje i ljubav prema glazbi moći iskazati baš u operama. Puccini je zaista bio genijalac. Oborio me s nogu. Na svakoj probi pjevači, dirigent, cijela ekipa i ja komentiramo da smo sretni što radimo baš Puccinija. Ljudi iz struke koji se bave dramskim teatrom razumjet će usporedbu. Puccini je u opernom svijetu kao Čehov u dramskom. Svi se glumci bore rukama i nogama da bi igrali Čehovljeve komade i likove, a isto tako pjevači guštaju u fantastičnim rolama koje je za njih skladao Puccini. Ne samo što su glazba i priče obje jednočinke fantastični, nego je Puccini praktički redatelj. On genijalno razumije dramaturgiju, emocije, dramske situacije, u svojoj je partituri upisao toliko zanimljiva glumačka stanja i obrate, da je zaista užitak dešifriranje svih njegovih zamisli, a onda naravno dodavanje naših ideja na priloženu glazbenu partituru. Njegovi su likovi životopisni, s pravim dubinama, problemima, a glazba kao sredstvo izražavanja fantastično prenosi stanja likova do publike. Plašt i Sestra Angelica dio su triptiha Il Trittico. Zanimljiva je informacija da je samom Pucciniju Sestra Angelica najdraža opera koju je napisao. Radnju opera ne bih otkrivala, dođite i uplovite u priče s nama. Očekujte pregršt ljubavi, mržnje, patnje, sjete, melankolije, suza, smijeha, dobre glume, izvrsnih pjevača i fantastične glazbe.

* Kako birate suradnike, poput scenografa, kostimografa i dirigenta? Koliko vam je važno timsko stvaranje i komunikacija unutar produkcije?

– Autorsko-kreativni tim čine ljudi koji su moja desna i lijeva ruka. Zbir naših ideja tkȃ predstavu. Naš sklad rada po segmentima, potrebnim za rad na operi ili bilo kojoj drugoj predstavi, čini predstavu dobrom ili lošom. Uvijek se trudim sa suradnicima stvoriti naš mali svijet, naš mali svemir na sceni. Upravo autorski tim daje kostur predstave koji se dalje puni „mesom“ na probama s glumcima ili pjevačima. U Pucciniju imamo dva potpuno različita svijeta na sceni. U prvom dijelu, u Plaštu se nalazimo u Parizu, na riječnom brodu koji plovi Seinom. Sestra Angelica smještena je u vrtu samostana. Stefano Katunar, scenograf; Tea Bašić Erceg, kostimografkinja, Vesna Kolarec, dizajnerica svjetla i ja radimo dvije potpuno vizualno različite priče. Obje zaista vrlo interesantne. Suradnike biram ovisno o komadima koje radim. Svaki autor ima neku svoju posebnost, svoju vrstu vizuala, interesa i kreative. Promišljajući kakvu estetiku predstave želim postići, biram svoje suradnike.

 

* Iako su jednočinke, ipak su dvije opere, dvije podjele. Kako punite baterije za gotovo cjelodnevne probe?

– Jako je intenzivan tempo proba od samoga početka rada u Osijeku. Baterije za svakodnevne dvostruke probe punim popodnevnim snom.

 

* Imate li tremu, jer se prvi puta predstavljate publici osječkoga nacionalnoga teatra?

– Naravno, tremu imam prije svake premijere. U ovom trenutku tu tremu mogu više opisati kao ushićenje. Jedva čekam da se sve sklopi do kraja i da s publikom podijelimo naša dva mala dragulja – Plašt i Sestru Angelicu.

 

* Kakvu operu Lea voli pogledati u kazalištu?

– Fantastičnu. Koja me ostavi bez daha. O kojoj razmišljam još danima.

 

* Pretpostavljamo da umjetnici koji su dijelom kazališnoga projekta – glazbeni, dramski, redatelj, scenograf… – rastu kroz svaki projekt. Što ćete vi iz ovoga projekta i kazališta ponijeti kao baštinu za buduće projekte?

– Svi rastemo kroz svaki projekt. Od prvoga asistiranja u kazalištu do danas jako sam narasla kako umjetnički, tako i organizacijski. Iz ovoga projekta ponijet ću puno novih znanja i saznanja, no svakako bih istaknula fantastično iskustvo u radu s pjevačima i predivnim zborom HNK-a Osijek.

 

* Pretpostavljam da u operi nije lako povezati glazbu, pjevanje i scenski pokret (glumu)?!

– Opera je zaista komplicirana forma. Sve što ste nabrojali sjedinjava se u pjevačima. Pjevači imaju težak zadatak. Moraju biti svestrani i puni različitih talenata. Voljela bih ući u glavu pjevača kada se digne zastor i kada dirigent zamahne štapićem za početak. Zanima me kako se u tom trenutku sav dugogodišnji rad na svom instrumentu sjedinjuje s talentom i prenosi u čistu umjetnost.

 

* Je li improvizacija prisutnija u dramskom procesu i kako se manifestira u operi?

– Improvizacija je u svakom pogledu prisutnija u dramskom procesu. U operi je puno više zadanosti, nego u dramskom teatru. Glazba daje čvrst okvir i strukturu predstavi. U dramskom je teatru mnogo više adaptacija, autorskih projekata, rada po motivima na neki tekst i u tom je smislu dramski teatar mnogo otvoreniji za improvizacije. Kada se radi dramska glumačka scena, redatelj određuje vrijeme trajanja određene scene, dramske situacije, pauze, dijaloga, monologa, plesnoga broja. U operi glazbena partitura diktira tijek predstave, stoga mogu reći da je struktura opere vrlo čvrsta.

* Što je u vašem pozivu najizazovnije – u dobrom i lošem smislu?

– Ljudi. I u dobrom i u lošem smislu. Kazalište je kao jedan komplicirani sat. Ako svaki kotačić ne radi savršeno, sustav se jako lako uruši. U radu na predstavi sudjeluje jako puno ljudi – od autorskoga tima, pjevača/glumaca, tehnike, inspicijenata, šaptača, orkestra, korepetitora, PR službe, tehničkoga vodstva, krojačnice, radionica itd. Ako samo jedan dio zakaže, nema dobre predstave. A sve to ovisi o ljudima. O njihovoj posvećenosti, sposobnostima, marljivosti, radu, talentu, sposobnostima organizacije.

* Da niste redateljica, čime biste se bavili?

– Mene je život odveo u kazalište, sretna sam što mi je dječji hobi postao profesija. Ona daje široku lepezu poslovnih mogućnosti. S obzirom na to da sam hiperaktivna i volim mijenjati fokuse kroz dan, koristim tu povlasticu i bavim se raznim spektrima režije. Uz režiranje predstava, koncerata i evenata, bavim se pedagogijom, docentica sam na Odsjeku glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Također režiram sinkronizacije animiranih filmova. Kada sam u gimnaziji odlučivala što bih studirala, ozbiljnu su bitku vodili studij kazališne režije, studij dirigiranja i molekularna biologija. Mislim da sam s 18 godina bila hrabra i odabrala najbolji put za sebe.

 

Razgovarala: Narcisa Vekić

I ove vam sezone jamčimo glazbene, operne i baletne premijere, reprize, koncerte, gostovanja, izložbe… – najkraće je što se može reći o 118. kazališnoj sezoni, koja je već počela, a koju su na današnjoj konferenciji za medije predstavili intendant Vladimir Ham, novi ravnatelj Drame Duško Modrinić (kojemu je ovo bila svojevrsna inauguracijska konferencija), te dosadašnji ravnatelj Opere Ladislav Vrgoč. U ime Grada Osijeka, konferenciji je nazočio Tihomir Florijančić, predsjednik Gradskoga vijeća.

Povedeni uspjesima prošle sezone – u kojoj se za ulaznice stajalo u redovima i to ne samo za uvijek rado gledanog Orašara, nego i za Kovačevićeve Maratonce – odabrani su omiljeni naslovi, kako iz tzv. željeznoga opernoga repertoara, tako i dramskog, jer su ponovno to neka već ekranizirana djela.
Zanimljivost sezone su i nova, mlada redateljska imena, s kojima HNK u Osijeku do sada još nije surađivao. Neki su i nagrađivani.
– Okrenuli smo ploču. Bit će to nova, mlada energija, i nadam se da će to publika prepoznati – napomenuo je Vladimir Ham. Upustit će se – zahvaljujući inicijativi Općine Čepin (koja je i glavni financijer produkcije) – i u pustolovinu postavljanja baleta Jela, čepinskog plemenitaša i skladatelja Ivana pl. Adamovića Čepinskog. Da je riječ o predivnoj glazbi, potvrdili su već i naši glazbenici, snimajući glazbu za prve probe baletnog ansambla. Riječ je o baletu koji nije na sceni bio više od 100 godina. Osim Općini Čepin, zahvalio je intendant i Ministarstvu kulture i medija RH, koje HNK financijski podržava, ne samo za redovite programske troškove, nego i K-HNK, program zahvaljujući kojemu osječka publika gleda naslove drugih hrvatskih nacionalnih kazališta.

Očekivano primjerenom suradnju Grada Osijeka i HNK-a ocijenio je intendant, zahvalan na financijskoj i svakoj drugoj podršci koju kazalište dobije. U ime osnivača HNK-a u Osijeku, konferenciji je nazočio prof. dr. sc. Tihomir Florijančić.
Čestitavši novom ravnatelju Drame Dušku Modriniću na iskoraku u menadžerske vode, te kazalištu na uspješnoj 117. i ambiciozno planiranoj 118. sezoni, Tihomir je Florijančić HNK u Osijeku nazvao početkom i krajem, vrhom i temeljem kulture u gradu. Da je osobno podrška onomu što HNK radi i to već punih 35 godina, dokazao je pokazavši svoju abonomansku karticu iz sezone 1988./’89.
Nije krio nadu i dobre želje baletnom ansamblu i Vuku Ognjenoviću koji ne gubi entuzijazam svih ovih godina. Potaknulo je to pitanja novinara oko oformljavanja baletnog ansambla. Izazov je to na koji Uprava HNK-a želi odgovoriti, no problem je složen i seže prvenstveno do formalnog obrazovanja koje Osijeku nedostaje, a na čemu Glazbena škola Franje Kuhača sustavno radi.
Za sada ansambl HNK-a ima 14 honorarnih suradnika, a za pravi treba osam plesača (četiri para). „Uvoz“ plesača nije opcija, no dobro je da publike ne nedostaje. I Grad i HNK čine sve da zadrže „kurs“ na kojem balet u gradu godinama plovi.
Podršku je javno inicijativi iskazao i predstavnik Grada, naglasivši da bi se novac za radna mjesta našao, samo ako se prethodno zadovolje svi preduvjeti, a to je u prvom redu formalno obrazovanje.
Da Osijeku publike za kulturne sadržaj ne manjka, složio se i Tihomir Florijančić, spomenuvši 66 programa na netom završenom OLJK-u.
– Pozivam Slavonce i ljude izvan naše Županije da dođu pogledati predstave HNK-a. Veselim se Šovagovićevu Sokolu. Film sam gledao nebrojeno puta i gotovo replike znam napamet. Obitelj Šovagović našeg su polja klasovi – ponosno je naglasio gosp. Florijančić, prenoseći čestitke i podršku gradonačelnika Ivana Radića osobno, ali i cijelog Gradskog vijeća i gradske uprave.

Prvi su premijerni naslov dvije operne jednočinke Giacoma Puccinija Sestra Angelica i Plašt, u režiji mlade, no već iskusne Zagrepčanke Lee Anastazije Fleger (u čijim su projektima glumci nominirani i za Nagradu hrvatskog glumišta) te pod ravnanjem našega iskusnoga maestra Filipa Pavišića. Zabilježite 11. listopada u svojim kalendarima i ne propustite glazbene minijature kojima ćemo se pridružiti svjetskom obilježavanju sto godina od smrti slavnoga skladatelja.
Napomenimo da je HNK u Osijeku premijerno u travnju 2022. izveo i Puccinijevu jednočinku Gianni Schicchi, koja s ovim dvjema čini fantastičan Puccinijev Triptih praizveden u New Yorku 1918.

Slijedi u studenom kultni Šovagovićev naslov (koji je i ekraniziran; 1988. Branko Schmidt ga je režirao) – Sokol ga nije volio. Očev će tekst režirati sin Filip, dramatizaciju potpisuje Fabijanova kći Anja, a predstava će biti još jedna – uvjereni smo opet uspješna – koprodukcija osječkoga teatra s GDK-om Gavella. Prve čitaće probe već su ovoga ponedjeljka, a premijera je 9. studenoga. Ravnatelj Modrinić napomenuo je da je to naslov kojim je prije 41 godinu diplomirao naraštaj osječkih glumaca, koji još uvijek aktivno glume. Godinu prije premijerno je Sokol, nastao prema istinitom događaju, postavljen u Gavelli.
– Svi dramski naslovi u 118. sezoni progovaraju o problemima pojedinca u sukobu s društvom. Obitelj Šovagović simbol je ovih krajeva, cijeli se ansambl veseli naslovu, ali to vrijedi i za preostala dva – ističe Modrinić.

Goldingovu dramu Gospodar muha gledat ćemo u redateljskoj viziji mladoga Osječanina Vanje Jovanovića, a vječnu Verdijevu La Traviatu redateljski će nam predstaviti još jedno mlado ime na našoj sceni, Hrvoje Korbar – obje u ožujku 2025. Izvedbom će ravnati Krešimir Batinić. Ravnatelj Opere Vrgoč najavio je iznenađenja oko izvođača, spektakularne goste. Podsjetimo, zadnji je puta ova opera na sceni osječkog HNK-a izvedena u godini 100. obljetnice, sa sopranisticom Klarom Kolonits, prvakinjom Mađarske državne opere u Budimpešti u ulozi Valery. Bilo je to 2007.

Orffova kantata Carmina Burana posljednji je glazbeni ovosezonski premijerni naslov, kojim će u svibnju ravnati maestro Mladen Tutavac. Više od stotinu izvođača naći će se na pozornici nove koncertne dvorane Franje Krežme, koja će svečano u Kulturnom centru Osijek biti otvorena 27. rujna. Na toj će pozornici HNK u Osijeku izvesti i Mozartov Requiem, koji je izveden u 117. sezoni u nekoliko gradova.
U istom će mjesecu Vještice iz Salema Arthura Millera na našu scenu postaviti redatelj Ivan Plazibat (u više kategorija nominiran za Nagradu hrvatskog glumišta). Svibanj će biti još jedan mjesec dviju premijera.

Ovom fantastičnom premijernom nizu treba dodati i balet Ivana pl. Adamovića Čepinskog – Jela, planiran za veljaču 2025. Savršeno će se uklopiti u vrijeme nakon Novogodišnjega koncerta i proljetnih premijera.

Svake sezone premijerni su i Božićni i Novogodišnji koncert (oba se tradicionalno u prosincu), kao i Lipanjska operna noć, kojima će ravnati maestri Maro Rica, Krešimir Batinić te Mladen Tutavac. Premijerni su jer svake sezone imaju nov program i soliste.

Dodajmo da u prosincu ne će izostati ni nezaobilazni balet Orašar, kao jedan od brojnih ovosezonskih repriznih naslova dramskoga, opernoga i baletnoga repertoara.

Potegnulo se i pitanje obnove zgrade HNK-a, na što je intendant Ham odgovorio da je taj proces započet, da se nada da će se u to krenuti što prije, a da je tomu tako svjedoči i oprezno planiranje programa nove sezone, koji će se dijelom održati i u KC-u.
– Bilo bi neozbiljno ne iskoristiti potencijal nove dvorane u gradu. Naši umjetnici žele i vole raditi. Kombinacija s prostorom u KC-u znači da će se moći održavati i dva programa dnevno, prvi puta u povijesti HNK-a – zaključio je Vladimir Ham.

 

Sezonu ćemo radno otvoriti subotnjim koncertom La vie en rose u dvorištu HNK-a, pod vedrim nebom. Poklon je to našim sugrađanima. Već u ponedjeljak počinje omiljeni Kazališni rujanski KLIK, koji ovoga puta u naš grad dovodi tri komedije kazališta iz Požege (Goldonijeva Gostioničarka), Zagreba (Krivi Billy s Inishmaana M. McDonagha) te Pečuha (Tračevi Neila Simona).
Tradicija početka sezone je i Kazališni rujanski KLIK, u sklopu kojega će gledalištem osječkoga HNK-a, tri večeri, od 9. do 11. rujna, s početkom u 19 sati, odzvanjati smijeh – uvjereni smo do suza!

Trodnevni niz otvara gostovanje požeških kazalištaraca. Premijerno izvedena u studenom 2023., Goldonijeva je Gostioničarka u režiji Davora Svedružića. U utorak nam dolazi koprodukcijska predstava Gradskog dramskog kazališta Gavella i Kazališta Virovitica, Krivi Billy s Inishmaana. U režiji Dražena Ferenčine, virovitičkoj je publici predstava nastala prema tekstu Martina McDonagha premijerno prikazana početkom veljače, a zagrebačkoj 21. ožujka ove godine. Na 3. slavonskom KaFe-u nagrađena je za najbolju predstavu u cjelini, za najbolju glumicu (Osječanka Nela Kocsis) te za najbolje glumce, koju su ravnopravno podijelili Sven Šestak i Draško Zidar. Slijedi – u srijedu – farsa Neila Simona Tračevi, u režiji Nine Kleflin (koja potpisuje i prijevod te adaptaciju), u prosincu premijerno izvedena u Hrvatskom kazalištu Pečuh. U predstavi glume čak četiri člana ansambla Drame HNK-a u Osijeku.

Ponedjeljak, 9. rujna prvi je dan upisa građanske pretplate, koji će trajati puna tri tjedna, do 28. rujna, u vrijeme rada blagajne (od 9 do 12 te od 17 do 19 sati, od ponedjeljka do petka, te od 9 do 12 subotom). Za obnovu ili ugovaranje nove pretplate, treba doći osobno na blagajnu HNK-a, a za sva pitanja i informacije u svezi pretplate, nazvati (220-749) ili pisati (blagajna@hnk-osijek.hr).
U rujnu nas još čekaju Smetanina komična opera Prodana nevjesta, Kovačevićevi Maratonci trče počasni krug (koji nakon tri izvedbe u Osijeku 19., 20. i 21. rujna, idu na gostovanje u Prijedor), dvije izvedbe Mozartova Figarovog pira (24. i 25. rujna), dok ljetno-jesenski mjesec zatvara izvrstan Let iznad kukavičjeg gnijezda Kena Keyseja.

 

Narcisa Vekić / HNK u Osijeku

Pridružite nam se na još jednom Kazališnom rujanskom KLIK-u, manifestaciji kojom tradicionalno otvaramo vrata nove kazališne sezone. Na pozornici osječkoga HNK-a, tri večeri, od 9. do 11. rujna, s početkom u 19 sati, jamčimo vam vrhunsku zabavu i smijeh do suza!

Trodnevni niz otvara gostovanje požeških kazalištaraca. Mlada Požežanka Ružica Maurus, odnedavno članica ansambla Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija, za naslovnu ulogu gostioničarke Ruže, početkom ove je godine ovjenčana Zlatnim studijem kao „najbolje novo lice u kazalištu i na filmu“. Premijerno izvedena u studenom 2023., Goldonijeva je Gostioničarka u režiji Davora Svedružića, danima unaprijed rasprodana, ne samo u domicilnom Gradskom kazalištu Požega, nego i na brojnim gostovanjima (Sisak, Pleternica,  Bjelovar, Zagreb, Kutjevo, Nova Gradiška, Vukovar, Orašje, Vinkovci).
Uz Ružicu, glume Marin Klišmanić, Antonio Jakupčević, Goran Malus, Lena Medar, Anabela Sulić, Ivan Vukelić i Matko Trnačić.
U urnebesnom zapletu punom predvidljivih i nepredvidljivih situacija, komad se dotiče vječne teme muško-ženskih odnosa, ženskih izbora, prava i sloboda; muške zatucanosti, ali i očaranosti ženama. I sve to, jamče iz kazališta, uz obilje smijeha. „Što ne isključuje ukazivanje na probleme svakog društva kada je riječ o ženama i muškarcima. Jer dobra komedija zabavlja, upozorava, uči, osuđuje i opravdava! I donosi neočekivana rješenja“ – najavljuju svoju uspješnicu.

U utorak nam dolazi koprodukcijska predstava Gradskog dramskog kazališta Gavella i Kazališta Virovitica, Krivi Billy s Inishmaana. U režiji Dražena Ferenčine, virovitičkoj je publici predstava nastala prema tekstu Martina McDonagha premijerno prikazana početkom veljače, a zagrebačkoj 21. ožujka ove godine. Na 3. Slavonskom KaFe-u pokupila je tri nagrade: za najbolju predstavu u cjelini, za najbolju glumicu (Osječanka Nela Kocsis) te za najbolje glumce, koju su ravnopravno podijelili Sven Šestak i Draško Zidar.

Uz njih, glume i Goran Vučko (u naslovnoj ulozi Billyja Clavena), te Silvijo Švast, Đorđe Kukuljica, Anja Đurinović, Domagoj Janković, Mijo Pavelko, Antun Vrbenski i Blanka Bart Hajoš.

Što o predstavi misli, kritičarka je Anđela Vidović, između ostaloga, zapisala:
“Jezično slojevita, zahvaljujući izvrsnom prijevodu Andyja Jelčića, glumački zaigrana i čvrsta, redateljski i scenski usmjerena na pisca, predstava daje naoko jednostavnu poruku kako život postaje kratak kad ga napokon počnemo istinski živjeti. Lice koje pokazujemo svijetu baš ništa ne govori o našem srcu. Istodobno sentimentalna, topla i humorna, ona duboko zasijeca u varljivu mogućnost otoka.”

Slijedi – u srijedu – farsa Neila Simona Tračevi, u režiji Nine Kleflin (koja potpisuje i prijevod te adaptaciju), u prosincu premijerno izvedena u Hrvatskom kazalištu Pečuh. U predstavi glumi čak četiri člana ansambla Drame HNK u Osijeku – Armin Ćatić, Antonio Jakupčević, Matea Grabić Ćaćić i Matija Kačan, te Dejan Fajfer, Selena Andrić, Tena Milić Ljubić, Marijan Josipović, Matea Bublić i Martina Stjepanović Meter.

„Naš je pisac zabavio sebe probušenim balonom ispraznosti, čvrstom šakom kojom je udario u sliku elegancije, uglađenosti i moći. Nad lažnim veličinama, u njihovoj pogubljenoj strci, širio se i dalje šum tračeva. Govorkanja. Glasine. Njihov najveći strah. Takvim se ljudima trebalo narugati drastično. Do kraja. Ne komedijom, nego farsom.
Zbog svih tih motiva danas igramo ovaj neobično mudri komad – danas kad nas javna slika guši više nogo ikad i udaljava nas od suštine.
Nije ga bilo teško adaptirati na lokalne prilike, približiti ga ljudima koje znamo, prepoznajemo oko nas. Karakteri su toliko dobro napisani da sami nameću usporedbe s licima iz novinskih članaka i televizijskih formata, a njihov očajni napor da se održe na pozicijama srećemo svaki dan. To su naši ljudi, ta lažna elita, ti moćnici bez pokrića.
Liječimo sami sebe i našu publiku smijući se tragičarima koji plaćaju zbog svojih mana. Taj smijeh je jedina pravednost kojoj se još možemo nadati“ – piše o predstavi redateljica Nina Kleflin.

Ulaznice po jedinstvenoj cijeni od 10 eura kupite na blagajni HNK-a ili online putem poveznica:
https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/ulaznice/predstava/?4696

https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/ulaznice/predstava/?4697

https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/ulaznice/predstava/?4698

 

Narcisa Vekić / HNK u Osijeku

Draga publiko, od ponedjeljka, 9. rujna 2024. kreće upis građanske pretplate za 118. kazališnu sezonu. Upis će trajati do 28. rujna.

Premijerni naslovi:

Giacomo Puccini: SESTRA ANGELICA/ PLAŠT

Fabijan Šovagović: SOKOL GA NIJE VOLIO (koprodukcija s Gradskim dramskim kazalištem Gavella)

William Golding: GOSPODAR MUHA

Giuseppe Verdi: LA TRAVIATA

Carl Orff: CARMINA BURANA

Arthur Miller: VJEŠTICE IZ SALEMA

Sve dodatne informacije moći ćete saznati od 27. kolovoza na blagajni HNK u Osijeku ili na broj 220 749.