Kategorija: Novosti

Predano radi na oživljavanju baletno-plesne scene grada Osijeka, ponovnom otvaranju profesionalnog baletnog ansambla pri HNK u Osijeku te otvaranju Osnovne baletne škole – posljednja je to rečenica koja resi životopis Vuka Ognjenovića, koji u statusu izv. prof. art. na Odsjeku za glazbenu umjetnosti osječke Akademije za umjetnost i kulturu godinama obrazuje mlade umjetnike na području plesne umjetnosti i umjetnosti pokreta, te scenskog kretanja. Ovih ga dana u HNK-u viđamo više nego inače, jer za nadolazeću premijeru baleta Jela Bele pl. Adamovicha Čepinskog potpisuje i režiju i koreografiju i dramaturgiju. Pod njegovim će budnim okom nastalu scenografiju i kostimografiju pa i svjetlo publika vidjeti u petak, 14. veljače, u 20 sati.

* Iako je iza Vas više nego bogato i dugogodišnje scensko, umjetničko i pedagoško iskustvo, je li ovo Vaš projekt života?

– Da! (SMIJEH) U šali kažem da je ovo moje treće dijete. Doslovce je to moj projekt života, jer je ovo naša slavonska priča, točnije čepinska i osječka. Postavljanje prvog hrvatskog baleta ide mi u prilog borbi za radna mjesta, što se nakon ovoga ne smije i ne će ne dogoditi. Hrvoje Pavić Perkov meni je ovaj balet  i ideju iznio prije 15 godina, a zadnjih 10 ja u glavi slažem scenu, kostime… S obzirom da smo tek nedavno dobili glazbu, promijenio sam priču u potpunosti i dodao cijelu jednu scenu. Prvotno sam radio samo jednu sliku.

* Nakon praizvedbe 1898. partitura je zagubljena?

– Prije nepunih dana je pronađena. Do tada smo imali samo snimak uvertire koji smo dobili zahvaljujući Bojani Plećaš Kaleboti, urednici na Hrvatskom radiju. Na koncu smo pronašli partituru, ali nije bila raspisana za orkestar, što je onda učinio naš maestro Vladimir Piskunov. Nebrojeno sam puta preslušao glazbu, u autu u vožnji neprekidno. Slušajući su mi se rađale ideje, slike, situacije, emocije.

* Koliko se ova naša priča, verzija poklapa s originalnom?

– Vrlo malo. Zato smo i napisali da je balet dorađen. Sve što sam napisao, u glazbi se i čuje. Iz originala sam preuzeo likove, ali je mnogo toga dodano – vilenjaci, svijet podzemlja… bajka je pa se možemo prepustiti mašti. Htio sam da sve bude savršeno, neke sam scene smišljao po pola godine. Nešto je i „palo s neba“ – u rekviziti kazališta pronašao sam štit i takav će biti u predstavi.

* S mnoštvom otplesanih baleta, o odgledanima i odslušanima vjerojatno ne vrijedi ni govoriti, kako biste ocijenili ovo uprizorenje, s obzirom na glazbu, tehničke zahtjevnosti? U usporedbi s hrvatskim pa i svjetskim baletima.

– Ne bih ga uspoređivao s Čajkovskim ili Prokofjevim, no svakako je i bolji od mnogih baleta pisanih u to vrijeme u svijetu. Od hrvatskih baleta Licitarsko srce i Đavo u selu razlikuje se samo po nacionalnim elementima, kojih nema i što je skladatelju zamjerano. Jela je pisana u maniri Wagnera, Straussa i Čajkovskog. Glazba je teško pisana, bez obzira što je plesna.

* Preračunato u sate/dane, koliko je intenzivnog rada iza Vas?

– U travnju prošle godine sam intenzivno počeo slušati glazbu, a koncept sam počeo od kraja, valcera. Nakon toga je došlo sve ostalo.

* Ovo nije Vaša prva režija, ali jest prva režija cjelovečernjeg baleta.

– Prva režija bila je predstava Fortuna, za koju sam također sve sam radio. Uslijedila je Večer baleta i plesa. Da, ovo je prva velika režija i to ni iz čega, jer ju ovakvu nitko nije postavio. S druge strane, ovdje sam imao slobodu jer sam mogao mijenjati priču. Bez imalo lažne skromnosti mogu reći da priča prati sva raspoloženja u glazbi.

* Što Vas je nadahnulo za koreografiju?

– Nastojao sam da bude romantična, na klasičnoj osnovi, jer to ansamblu više odgovara, a i glazba je nastala u vrijeme zadnjeg vala romantičnog baleta, poput Coppelije i Giselle. To se odnosi i na kostime i scenu. Kao i Orašara, ovaj je balet iznio naš ansambl, samo s troje solista. S ovim iskustvom rada u ovom ansamblu, shvatio sam da je najbolje poluimprovizirati. Kada vidim plesače na sceni, prilagodim pokrete i koreografiju.

* Prije bilo kakvog upuštanja u projekt, gdje ste vidjeli snage, slabosti, izazove, prednosti? Osobne, ansambla, produkcije, čitavog tima.

– Snaga je svakako u glazbi i motivaciji da vratimo balet u HNK. Volim stvarati i blagoslovljen sam što imam priliku materijalizirati svoje ideje. Kad sam kao dijete u Zagrebu gledao Orašara, sanjao sam da ga jednom gledam i u svom gradu. I evo ga već 12 godina na našoj pozornici. Jela je upravo to. Moji suradnici Ivana Bašić i Bruno Osmanagić pomogli su mi svojim sugestijama, prijedlozima da to bude baš ono što sam ja u svojoj glavi zamislio. Umrežili smo se i nadopunjavali jedni drugima misli, ideje, rješenja. Definitivno najslabija karika su mi preopterećeni ljudi, koji dopodne rade, navečer su na probama. Imamo samo jednu podjelu! Kada bismo imali ansambl od 12 ljudi, bilo bi sve opuštenije.

* Jeste li ispunili osobna očekivanja?

– Moramo još složiti rasvjetu, dim, suhi led, projekcije, vjetar… no mislim da sam nadmašio i svoja očekivanja. Krenuo sam skromno, glazba me odvukla, izvođači, potencijal baleta…

Razgovarala: Narcisa Vekić / HNK u Osijeku

Županija vas vodi na „Let iznad kukavičjeg gnijezda“

 

Dobar su (pred)osjećaj imali u Osječko-baranjskoj županiji odabravši upravo predstavu „Let iznad kukavičjeg gnijezda“ Dalea Wassermana za svoj tradicionalni program „Žene u crvenom“, kao dio obilježavanja Dana crvenih haljina – Nacionalnog dana borbe protiv moždanog udara u žena.

Hodogram aktivnosti na današnjoj su tiskovnoj konferenciji u svečanom foajeu HNK-a predstavili Serafina Zelić Kos, pročelnica županijskog Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i hrvatske branitelje (koji program provodi već sedmu godinu za redom svaki prvi petak u veljači), intendant HNK-a u Osijeku Vladimir Ham i nagradom ovjenčani Miroslav Čabraja.

Prije nekoliko je dana u Zagrebu ova predstava osvojila dva Zlatna studija – najveću nacionalnu medijsku nagradu koju osam godina dodjeljuje Jutarnji list. Naša prošlogodišnja premijera u režiji Dražena Ferenčine proglašena je najboljom kazališnom predstavom prošle godine u hrvatskim kazalištima, a Miroslav Čabraja najboljim glumcem u kategoriji glavne muške uloge za ulogu McMurphyja u istoj predstavi!

Intendanta Hama veseli što je HNK stalan partner Županiji u ovom projektu, a posebice je ponosan što su se savršeno poklopili ovaj izniman projekt i nagrađena predstava.
– Sreća nas je pomazila – istaknuo je Vladimir Ham.

U provedbi brojnih aktivnosti u četvrtak, 6. veljače organizatorima će se pridružiti i veslači Iktusa (promovirajući važnost tjelovježbe), učenici Medicinske škole Osijek (budući fizioterapeuti, čija uloga je važna u rehabilitaciji bolesnika), potom učenici Ugostiteljsko-turističke škole u Osijeku, kao i niz stručnjaka na panelu u HNK-u govoriti o rizicima nastanka i važnosti prevencije moždanog udara – o čemu je svjesnost na vrlo niskoj razini – naglasila je pročelnica, prenijevši pozdrave i podršku Mate Lukića, zamjenika župana koji obnaša dužnost župana OBŽ-a.

Dvodnevni program prevencije moždanog udara kod žena završava upravo izvedbom sjajne predstave u petak, 7. veljače u 19 sati. Za tu je prigodu Županija osigurala 103 besplatne ulaznice koje se mogu preuzeti na porti HNK-a. Miroslav Čabraja uvjeren je da će u predstavi uživati sve generacije, jer je ono o čemu je pisao Ken Kesey metafora brojnih situacija u životu.

N. Vekić / HNK u Osijeku

Prije nešto manje od godinu dana – zahvaljujući programu K-HNK Ministarstva kulture i medija RH – kao koprodukcija sa Splitom, zaživio je na pozornici osječkoga HNK-a nesvakidašnji projekt: praizveden je balet “Snježna kraljica” za koji je glazbu, poznato je, prema Andersenovoj bajci, skladao maestro Davor Bobić.

Autobus s 30-ak plesača (koji su u grad podno Marjana stigli doslovce sa svih strana svijeta) stigao je prije nekoliko dana u Osijek, jer je balet – s obzirom da je podjela nova s posve novim solistima, a pojačana i polaznicama Glazbene škole Josipa Hatzea iz Splita – za autorsku ekipu kao nova premijera. Tako je u jutrošnjoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska najavio redatelji i koreograf Svebor Sečak.

Sinoćnja generalna proba prošla je izvrsno i bit će sve spremno za večerašnju, kao i preostale četiri ovosezonske izvedbe u Osijeku (https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/raspored/).

Njima je, podsjetimo, prethodila i splitska premijera u studenom.

Nakon Osijeka, “Snježnu kraljicu” trebala bi uskoro vidjeti i publika u skladateljevu rodnom Varaždinu, a gospodin Sečak najavio je i inozemna gostovanja, čemu se nadaju u sezonama koje dolaze.

Pod njegovim stručnim i budnim okom, na pozornici će se večeras naći i

dio baletnoga ansambla HNK-a u Osijeku, Baletni studio HNK-a te učenici Glazbene škole Franje Kuhača iz Osijeka.

Stručno je i požrtvovano i oko Vuka Ognjenovića, koji nije propustio priliku na frekvencijama nacionalne televizije spomenuti kako je Osijek grad koji je drugi u Hrvatskoj dobio Balet, te kako se u Osijeku – nakon sjajnog “Orašara”, a uz ove “Snježne kraljice” priprema usporedno još jedan veliki spektakl: izvedba prvog hrvatskog baleta “Jela”, u Zagrebu praizvedenoga 1898.

Redatelj i koreograf ovoga će puta biti upravo Vuk Ognjenović, a premijera je na Valentinovo.

https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/raspored/

Vekić / HNK u Osijeku

📸 @Kristijan Cimer

Prije nešto manje od godinu dana na pozornici je HNK-a u Osijeku praizveden balet “Snježna kraljica”, za koji je glazbu skladao Davor Bobić. Već 17. siječnja prva je od ukupno pet izvedbi u ovoj sezoni (https://hnkos-old.dokploy.miracool.dev/raspored/).

U izvedbama sudjeluje dio baletnog ansambla HNK-a u Osijeku, Baletni studio HNK-a te učenici GŠ Franje Kuhača.

– Izazov i zadovoljstvo je biti u svakom projektu, a pogotovo u jednoj praizvedbi u koprodukciji s HNK-om Split. To svakako već po ne znam koji puta potvrđuje da je osječki ansambl zaista izrastao u pravi Balet pa se nadamo da će uskoro i uslijediti logično i dugoočekivano pojačanje u vidu novih radnih mjesta. Naime, istaknuo bih da su osječki baletni umjetnici odigrali 14 izvedbi “Orašara”, dok su njihovi kolege u Splitu imali samo dvije više – ističe Vuk Ognjenović, jedan od baletnih majstora ove izvedbe i interpret.

Kao zanimljivo i izazovno ističe da su osječki plesači svi zaposlenici drugih ustanova. U osječkoj verziji nema alternacija, negosvi imaju po dvije, tri ili više uloga.

– U Splitu ima nekoliko alternacija gotovo za svaku ulogu, a primjerice u Zagrebu za naslovnu ulogu čak sedam podjela. To stvara ogroman pritisak po pitanju opstanka predstave, ali unatoč svemu osječki HNK jedini je koji nije otkazao nijednu predstavu ni u vrijeme pandemije. Računajući i premijeru 2013. Podatak je to gotovo za Guinnessovu knjigu rekorda s obzirom na veličinu ansambla i sve ostalo. Usporedo teku pripreme i za prvi hrvatski balet “Jelu” Bele Adamovića pl. Čepinskog. Iako nastao tu kod nas, nakon praizvedbe 15. siječnja 1898. u Zagrebu, nikada nije izveden u Osijeku. Tu ćemo “nepravdu” ispraviti 14. veljače, na Valentinovo. Tako će Osijek, kao drugi grad po nastanku baletne umjetnosti u Hrvatskoj te grad u kojem je napisan prvi hrvatski balet s ponosom moći ponuditi ovu predstavu svojoj, ali i stranoj publici. Osim obrazovne uloge u jačanju kulturne povijesti koju imamo, “Jela” će biti i jedinstven kulturni i turistički proizvod – zadovoljan je Ognjenović.

N.Vekić / HNK u Osijeku

Hoće li uloga Staže u predstavi “Sokol ga nije volio” Sandri Lončarić, a uloga McMurphyja u “Letu iznad kukavičjeg gnijezda” Miroslavu Čabraji donijeti Zlatni studio – najveću medijsku nagradu, koja se u organizaciji Jutarnjeg lista dodjeljuje 7. godinu za redom?

Isto tako, hoće li naš HNK-a i ekipa koja je radila na predstavi “Let iznad kukavičjeg gnijezda” Dalea Wassermana (u režiji Dražena Ferenčine) biti najbolja, odlučujete i vi. I to možete činiti svaki dan! Svaki glas je bitan, a možda i presudan. Možda bude baš vaš glas.

– Jako sam sretna zbog ulaska u finale Zlatnog studija i već sama nominacija za ovu prestižnu nagradu predstavlja priznanje koje me ispunjava ponosom i zahvalnošću. Ponosna i na Miroslava Čabraju i naše kazalište i predstavu “Let iznad kukavičjeg gnijezda”, koji su također u finalu. Hvala svima koji su prepoznali naš rad i glasali za nas – ovo je poticaj da nastavimo stvarati s još više strasti – uvijek skromna naša je Sandra Lončarić, nacionalna prvakinja drame, koja ne propusti pohvaliti i kolege.

Poput nje, i Miroslav Čabraja svjestan je da je predstava timski rad, produkt zajedništva:

– Oko Zlatnog studija je uvijek pozitivna atmosfera. Budući da je to medijska nagrada, samim tim je i medijska pompa oko nominacija velika. Puno intervjua, puno interakcije s publikom (glasačkom), puno dobrih želja. Pozitiva. Predstave i akteri dobivaju na vidljivosti i pozitivnoj atmosferi. Fantastično je to ekipa iz Jutarnjeg smislila i izvela, a kao šlag na tortu dolazi fenomenalno osmišljena dodjela, ove godine u zagrebačkoj Laubi. Počašćen sam što sam drugi put dijelom toga velikoga spektakla. Čestitam svim nominiranima, kako u prvom, tako i u završnom krugu.

Završnica je pred vratima, glasanje traje do 17. siječnja. Proglašenje pobjednika je 31. siječnja!

Podržite svoje favorite, dajući im svoj glas:

https://www.jutarnji.hr/zlatni-studio

Hvala na svakom kliku i glasu!