Voljeni Grade na Dravi, sretan ti 236. rođendan!
Izvor fotografije: Davor Javorović / PIXSELL
Autor: editor_hnk23
-
IMPRESIVNA BIOGRAFIJA
Piše: Ljubomir Stanojević©
Rastanak s maestrom Antunom Petrušićem (28. studenoga, na mirogojskom Krematoriju u Zagrebu) nikako nije početak zaborava toga istaknutog umjetnika. Naprotiv! Toliko je toga za života napravio, da valja – bar u naznakama – podsjetiti na Maestrovu impresivnu biografiju.
Rođen u Zagrebu 1935., počinje glazbeno školovanje već sa šest godina, u privatnoj školi Margite i Rudofa Matza. Usporedno pohađa srednju glazbenu školu i klasičnu gimnaziju. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu prve dvije godine studira klavir kao glavni predmet, da bi zatim prešao na studij dirigiranja kod prof. Slavka Zlatića. Diplomirao je 1961. koncertom sa Zagrebačkom filharmonijom i djelima Webera i Schumanna.
Za rana iskazuje izrazite sklonosti prema operi, tako da još kao srednjoškolac godine 1952. osniva Colegium musicum, kasnije poznat u Zagrebu kao Opera u sobi, koja je vrlo uspješno djelovala deset godina. U tom ansamblu mladih ljudi stekli su prva iskustva pred publikom brojni kasniji prvaci Zagrebačke i drugih naših i inozemnih opera.
Za vrijeme studija Petrušić se bavi vođenjem nekoliko amaterskih pjevačkih zborova, od kojih treba izdvojiti trogodišnji rad sa studentskim zborom „Ivan Goran Kovačić“.
Prvo stalno zaposlenje bilo mu je korepetitor Baleta HNK u Zagrebu.
Nakon diplome, profesionalnu djelatnost nastavlja kao dirigent opere Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku (1962. – 1989.), gdje debitira 10. svibnja 1962. dirigiranjem operete „Boccaccio“ Franza Suppèa. U sljedećih 27. godina razvija u Osijeku svestranu djelatnost kao dirigent, redatelj, skladatelj, prevoditelj opernih libreta, pedagog, suradnik radija i televizije, organizator i muzički pisac.
Dolaskom u Osijek, u vrijeme dok je direktor Opere bio Dragutin Savin a intendant Ivan Zrinušić, uz skupinu mladih pjevača iz Zagreba (Štefica Petrušić, Marijan Bručić, Zlatko Foglar, Veljko Zgrablić) te dirigenta Željka Milera i redateljicu Nadu Murat, uspješno je ostvarena nova, za Osijek tada revolucionarna Savinova repertoarna vizija, koja je u prvi plan istaknula orijentaciju prema komornoj operi, uz ravnopravni udio standardnog željeznog repertoara, operete i musicala. Tako programsko usmjerenje uskoro je Osječkoj operi donijelo međunarodnu reputaciju, što je posebno došlo do izražaja utemeljenjem Annala komorne opere i baleta godine 1970.
Povratkom u Zagreb, maestro Petrušić postaje najprije zborovođa, a zatim i dirigent Opere Hrvatskog narodnog kazališta. Istovremeno počinje s radom na Muzičkoj akademiji, u svojstvu docenta za kolegij Studij opernih uloga, na Odsjeku za pjevanje. Početkom godine 1994. prelazi u stalni radni odnos na Muzičku akademiju, gdje uskoro postaje izvanredni profesor, a 1995. i pročelnik Odsjeka za pjevanje (sve do umirovljenja), te 2000. godine i redoviti profesor, u kojem je zvanju i umirovljen.
Najopsežniji repertoar Petrušić je ostvario u svojoj temeljnoj djelatnosti: opernom dirigiranju. Više od 80 naslova govori o raznorodnosti stilova i autora, od Monteverdija, Glucka, Pergolesija i Cimarose, preko Mozarta, Donizettija, Rossinija, Verdija, Puccinija, Leoncavalla, Bizeta, Masseneta, Čajkovskog, Smetane – do Wolf-Ferrarija, Menottija, Brittena, Dallapiccole, Busonija, Chaillya, Weilla, Reuttera, Poulenca. Opereta je zastupljena djelima Suppèa, J. Straussa, Lehára, Kálmána, Abrahama; musical djelima Rascela i Jonesa, a balet naslovima Čajkovskog, Stravinskog i Milhauda.
Od navedenih naslova 25. se odnose na hrvatske skladatelje Lisinskog, Zajca, Gotovca, Savina, Bjelinskog, Stojanovića, Brkanovića, Lhotku-Kalinskog, Papandopula, Albinija, Kabilja, Jusića i Vladimira Bersu. Među njima se nalaze i neke s najvećim brojem dirigiranih predstava, kao na primjer apsolutni rekorder „Ero s onoga svijeta“ J. Gotovca (132 puta), „Jalta, Jalta“ A. Kabilja (81 put) i „Nikola Šubić Zrinjski“ I. pl. Zajca (60 puta).
Kao dirigent Petrušić je gostovao u Ljubljani, Beogradu, Skopju (1986. postavio premijeru opere „Ero s onoga svijeta“ J. Gotovca na makedonskom jeziku), Splitu, Rijeci, Zadru, Puli, Rovinju, Mostaru te u Mađarskoj i Rumunjskoj, a s koncertima u Italiji, Austriji, Sloveniji, Češkoj i SAD-u.
Godine 1992. maestro Petrušić osnovao je Zagrebački operni studio, u cilju afirmacije mladih profesionalnih opernih pjevača kao i studenata Muzičke akademije u Zagrebu i ostalih visokih učilišta u Hrvatskoj, s održanih petstotinjak predstava, koncerata i prigodnih priredaba, među kojima se ističu komorne opere Rossinija, Donizettija, Fioravantija i Menottija, te posebno ciklus „Iz zaboravljene hrvatske glazbeno-scenske baštine“ koji je iznio na svjetlo dana petnaestak djela hrvatskih skladatelja (Srećko Albini, Mirko Kolarić, Ivana Lang, Lujo Šafranek-Kavić, Dragutin Savin, Božidar Širola, Ivan Brkanović, Lovro Županović, Juraj Stahuljak, Antun Dobronić, Hubert Pettan).
I to je samo dio Maestrove biografije. Zadužio je i Našice (proslava 100. obljetnice rođenja Dore Pejačević, okrunjena osnivanjem Osnovne glazbene škole), bio je i predsjednikom Udruge poklonika Milke Trnine koja je postavila spomen-ploču kod Trnininog slapa na Plitvičkim jezerima. Obnovio je nastup umjetnika nagrađenih Nagradom Milka Trnina na Lipanjskim susretima u Vežišću, kao i glazbene večeri Milke Trnine s brojnim koncertima u Vezišću, Zagrebu, Senju, Novom Vinodolskom, Križu, Kutini, Zaprešiću, Požegi…
Svestran, znalac, nevjerojatna radnog kapaciteta. Naš prijatelj, Antun Petrušić. Zauvijek!
(Komemoracija za pokojnog Maestra bit će u UTORAK, 6. prosinca u 15 sati, u Muzičkoj akademiji u Zagrebu.)
Potpis ispod fotografije:
Prva Petrušićeva režija (uz prijevod libreta i dirigiranje): Antonio Sallieri, „Prvo glazba, zatim riječi“; prva hrvatska izvedba (HNK u Osijeku, 8. veljače 1975.)
-
XXXIII. KRLEŽINI DANI U OSIJEKU 2022.
U Osijeku će se od 7. do 10. prosinca 2022. održati XXXIII. Krležini dani, u organizaciji Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, Filozofskog fakulteta Osijek i Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Ova tradicionalna kazališno-teatrološka manifestacija počinje u srijedu, 7. prosinca u 19 sati svečanim otvaranjem izložbe Bijenale kazališnoga plakata, autora Marijana Varjačića, u ulaznom foyeru HNK u Osijeku na kojem će govoriti Marijan Varjačić, Vesna Kosec Torjanac i intendantica HNK u Osijeku, Dražena Vrselja. Istoga dana u 20 sati, na programu je predstava Čaruga, autora Ivana Kušana, redatelja Borisa Svrtana. U četvrtak, 8. prosinca u 17.30 sati je predstavljanje novih teatroloških izdanja, a u 20 sati predstava Sloboština Barbie, autorice Maše Kolanović, redateljice Natalije Manojlović u izvedbi KunstTeatra iz Zagreba. U petak, 9. prosinca u 22 sata u svečanom foyeru bit će izvedena monodrama Miroslav Krleža: SJETITE ME SE 2022., Gorana Matovića.
-
JOŠ – O JAGODI BUIĆ
Piše: Ljubomir Stanojević©
Propusti se događaju. Svima. A ovaj autor posebni je „cjepidlaka“ kada to uoči. Kod drugih. Sada se to i – njemu dogodilo. Pa je red – uz ispriku – to i kazati.
Riječ je o slijedećem:
U tekstu OSJEČKO DESETLJEĆE (Kazališni prisjeti, 27. listopada 2022.) ukazali smo da je nedavno preminula, jedna od najznačajnijih likovnih umjetnica a svakako najveća majstorica tapiserije na ovim prostorima – Jagoda Buić (Wuttke) kao mlada umjetnica, od 1962. (tada je imala 32 godine) do 1970. bila eminentna suradnica osječkog HNK: scenografkinja i kostimografkinja.
U tom razdoblju na osječkoj je pozornici opremila čak 21 naslov, samo dva kostimografski, a 19 ukupnom likovnom opremom: inscenacijom i kostimom. Od Suppèove operete „Boccaccio“ redatelja (i scenografa) Slavka Midžora, do Menottijeva „Telefona“, Cimarosina „Kapelnika“ i Savinova „Tripče“ (dirigent Antun Petrušić, redatelj Dragutin Savin).
Naknadnim smo istraživanjem, međutim, iznašli da je prva suradnja Jagode Buić, i to kao kostimografkinje, bila već godine 1955. (kada je umjetnica, dakle, imala 25 godina!).
Bila je to predstava Savinove jednočine opere „Ljubovnici“ (premijera: 2. travnja 1955.), kojom je skladatelj i dirigirao. Redatelj bio je Branko Mešeg, scenograf Branko Kovačević (tada kao gost, uskoro će stupiti u osječki angažman), a koreografkinja – Argene Savin.
Iste, 1955. godine, Jagoda Buić (tada potpisana Bonetti, po prvome suprugu) bit će u ekipi redatelja Berislava Brajkovića („redatelj u temeljima hrvatskoga lutkarstva“, kako je naglašeno na Krležinim danim; akademski kipar, lutkar, kazališni i filmski režiser). Postavili su komičnu operu „Četiri grubijana“ E. Wolf-Ferrarrija, a u ekipi bio je i scenograf Branko Kovačević. Dirigirao je Vlado Kobler. Spomenimo, da je to bio i osječki debut odlične sopranistice i kasnije prvakinje Osječke opere, Branke Galić.
Ovime, dakle, upotpunjujemo osječku teatrografiju Jagode Buić s još dva kostimografska uratka, ili ukupno: 23 naslova. U razdoblju od 2. travnja 1955. do 12 travnja 1970.
Pravi naslov prošloga, i ovog priloga, dakle, treba glasiti: OSJEČKO DESETLJEĆE I POL velike hrvatske i svjetske umjetnice!
Potpis ispod fotografije:
Novoangažirana solistica Osječke opere, Branka Galić, u kostimu Jagode (Buić) Bonetti. (E. Wolf-Ferrarri, „Četiri grubijana“; premijera: 16. listopada 1955.)
-
Kreće prodaja ulaznica za balet Orašar
Poštovana publiko, molimo vas za strpljenje i razumijevanje tijekom prodaje ulaznica za balet Orašar. Kako bismo skratili vrijeme čekanja ispred blagajne, a samu kupovinu učinili ugodnijom, lijepo vas molimo da:– u prostoru blagajne istovremeno budu maksimalno dvije osobe;– prije ulaska u prostor blagajne odlučite za koji datum i koliko ulaznica želite kupiti.Tijekom prosinca će balet Orašar biti izveden 11 puta i to:– 5., 6., 9., 10., 12., 13., 16., 17. prosinca uz orkestar po cijeni ulaznica od 150,00/130,00/110,00 kuna (ovisno o kategoriji sjedenja);– 20., 21. i 22. prosinca uz matricu po cijeni ulaznica od 120,00/100,00/80,00 kuna (ovisno o kategoriji sjedenja).Ulaznice će se prodavati na blagajni HNK u Osijeku radnim danom od 9 do 13 sati, a subotom od 9 do 12 sati. Online kupovina je moguća izvan radnog vremena blagajne putem mrežne stranice HNK u Osijek.Ulaznice nije moguće rezervirati!