Autor: Vlatka Tikas

Operni festival Savonlinna izrastao je u međunarodno priznat festival koji traje mjesec dana. Svake godine nastupa pred ukupnom publikom od oko 60.000, od kojih procjenjuje se da četvrtina dolazi iz inozemstva. Svake godine Festival je, uz izvođenje vodećih djela klasičnog opernog repertoara, postavljao i vlastite produkcije.

Već više od desetljeća Operni festival u Savonlinni ugošćuje inozemne operne trupe: prvo od njih bilo je Estonia Theatre iz Tallinna . Slijedilo je sljedeće tri sezone svjetski poznato kazalište Mariinsky (Kirov) iz St. Petersburga , Covent Garden iz Londona 1998., Opéra national du Rhin iz Strasbourga 1999., Nova izraelska opera 2000. u Los Angelesu . Opera 2001., Deutsche Oper am Rhein 2002. i Zbor i orkestar gradskog kazališta Santiaga 2003., s inscenacijomFulgor y Muerte de Joaquín Murieta Sergia Ortege , prema libretu nobelovca Pabla Nerude . Velška nacionalna opera (UK) izvela je Nabucca i Manon Lescaut na festivalu 2014.

Motiviran sam i inspiriran raditi za Operni festival. Pandemija je prekinula naš tek započeti rad i planove, ali sada je vrijeme da se okrenemo novom razdoblju. Već ovog ljeta želimo pokazati kakve divne stvari možemo ponuditi našoj publici u normalnim uvjetima“, kaže Ville Matvejeff.

Ville Matvejeff je umjetnički direktor Opernog festivala u Savonlinni do 2027. Dirigent, pijanist i skladatelj Matvejeff započeo je u jesen 2019.

I druga večer predstavljanja hrvatskih kazališta je iza nas. Dvije zanimljive jednočinke koje se pretapaju jedna u drugu, “Arlechinno” i “Gianni Schicchi”, nastale u suradnji osječkog i riječkog ansambla, izmamile su zadovoljstvo finske publike.

Pod vodstvom sjajnog mladog dirigenta Valentina Egela,  orkestar, sastavljen od glazbenika obaju kazališta, suptilno je i angažirano pratio soliste u obje jednoćinke. Prvu “Arlechinno” u prepoznatljivoj režiji Marina Blaževića, prepunoj inteligentnih duhovitosti, scenom su u punoj snazi vladali izvođači i glumački i glasovno, a publika je sa zanimanjem pratila izvedbu koja je po prvi put izvedena na finskoj pozornici.

Drugu jednočinku “Gianni Schicchi” u klasičnoj režiji Fabrizia Melana publika je glazbeno poznavala pa ju je možda i srdačnije prihvatila od “Arlechinna”, a posebno dug pljesak zasluženo je poklonjen mladoj solistici Dariji Auguštan u poznatoj ariji “Mio babino caro”.

Na prijemu nakon izvedbe, generalni direktor Festivala Jan Strandhol još je jednom ponovio kako ovako sjajne izvedbe obaju kazališta zaista zaslužuju biti na trećem najprestižnijem svjetskom opernom festivalu.

Gloria Fabijanić-Jelović, novinar kritičar

Sinoć je konačno došao trenutak u kojem se Handelova barokna opera “Julije Cezar u Egiptu” u režiji Marina Blaževića i pod dirigentskim vodstvom maestra Benjamina Bayla predstavila u punom glasovnom, scenskom i dramaturškom svjetlu bezbrojnoj finskoj publici na festivalskoj sceni.

Predstava je prilagođena ambijentu dvorca izvrsno dizajniranim svjetlom i maksimalnim  korištenjem svih ulaza, stepenica i kamenih zidova od kojih je sastavljena scena.

Nove režijske duhovite intervencije razigrale su još više protagoniste i dinamičnim prizorima uključile publiku koja se smijala i srdačno pljeskala nakon svake izvedene arije, a arija je u operi pozamašan broj.

Solisti su dali u glumačkom i glasovnom smislu najbolje od sebe, osvojivši publiku iskrenom i toplom igrom, a posebno treba pohvaliti mezzosopranisticu Rachel Kelly, koja se, kao zamjena Michaeli Selinger, uspješno uklopila u izvedbu u iznimno kratkom vremenu.

Ova je izvedba, iako je vremenski trajala četiri sata, vrlo brzo protekla zahvaljujući sjajnoj igri kompletnog ansambla i izvrsno vođenim orkestrom koji je “disao” sa solistima.

Gledatelji su s oduševljenjem govorili – fantastično, čarobno, nevjerojatno, magično, a mi smo bili ponosni do suza radosnica.

Finski bračni par je oduševljen riječkim opernim izvedbama zbog kojih znaju doći u Rijeku, a Jan Strandholm, generalni direktor ovog Festivala kaže da do sad nije čuo ni vidio ovako vrhunsku izvedbu.

Publika u Savonlinni imat će priliku pogledati i uživati u još dvije izvedbe ove opere.

Gloria Fabijanić-Jelović, novinar kritičar