Autor: Vlatka Tikas
-

Okrugli stol uoči praizvedbe baleta Snježna kraljica
SNJEŽNA KRALJICA – do praizvedbe je ostalo nepunih osam dana!Predstavi će – uz glazbu – čaroliju dodati plesači, kostimi, scena, svjetlo, animacija i publika! Svi oni koji o baletu “Snježna kraljica” skladatelja Davora Bobića i baletu uopće žele znati više, neka dođu sutra, u subotu, 10. veljače u 10 sati u Svečani foaje. O izazovima, prilikama govorit će Davor Bobić, Svebor Sečak, Stjepan Vuger i Vuk Ognjenović, te intendanti Vladimir Ham i Vicko Bilandžić, o koprodukciji nacionalnih kazališta.Dođite, čekamo vas! -

Davor Bobić: Plakat ćete kada čujete završni adagio
* Do praizvedbe je ostalo sedam dana. Možete li u riječi pretočiti emocije koje vas trenutačno obuzimaju?
– Neobično. Nije ni uzbuđenje u pitanju, nego nešto nadrealno. Baš kao i sama bajka, sve što se trenutačno događa u kazalištu i oko mene, djeluje mi nestvarno. Od srca zahvaljujem intendantu i svim zaposlenicima HNK-a, od marketinga, tehničke službe, plesačima, glazbenicima, autorskom timu, jer sam dobio iznimnu životnu priliku svoje velike želje iz mladosti ostvariti nakon punih 30 godina. Sudbina je htjela da to bude baš u našem Osijeku, za koji sam već 22 godine vezan radom na Akademiji za umjetnost i kulturu. Impresioniran sam, prije svega, energijom, zajedničkim htijenjem i željom da se ovaj projekt, u koprodukciji sa splitskim, postavi na pozornicu osječkoga HNK-a.* Nedvojbeno se radi o iznimnom postignuću i Vas kao skladatelja, i HNK kao producenta, no Vama to nije prvi, iako možda jest do sada najveći.
– Imao sam nekoliko velikih projekata, u koje je bilo uključeno jako veliki broj ljudi, no opera i balet su najsloženije glazbene forme, čiji uspjeh ovisi o jako mnogo toga. Na ovom je projektu autorski tim sjajan. U početku me malo zbunilo što nisam sudjelovao u izboru ni jednog suradnika, a do prekjučer nisam vidio nijedan koreografski korak. No, upravo je snaga u želji i duhu Hrvata da se sjedinimo kada trebamo nešto zajednički napraviti. Tada sve dobije posve drukčiju dimenziju. Imam osjećaj da je sadržaj i izbor djela maestralno pogođen
za publiku, jer mislim da smo svi dali sve od sebe da ga približimo i djeci i odraslima, da bude univerzalna priča za sve generacije, kako ste vi to napisali. Bajka je svjetski prepoznatljiva i ovom praizvedbom ulazimo, vjerojatno među prvima u svijetu, u obilježavanje 150 godina od smrti H. C. Andersena. Odličan je tajming na svjetskoj razini za novi koncept jednog Andersenovog djela i ta je činjenica izuzetno bitna. Mislim da baletna umjetnost ima posebnu magiju, koja će privući mnogo publike.* Strahujete li od nečega što bi moglo poremetiti tu idilu?
– Moramo se pripremiti i na one kojima se moja glazbena estetika ne će svidjeti.* Mislite da to nije prijetilo i Mozartu, Beethovenu, i da ih je to brinulo?
– Meni je najbitnije da publika to duboko proživi, a mislim da sam to uspješno napravio. Dragocjen je moj kapital u stečenom znanju koje sam dobio na studiju, svjedočeći velikim baletnim i opernim predstavama. Sve to mi se nakon 30 godina vraća u život, sve je to sad eksplodiralo. Ostao sam vjeran melodiji, ritmu, tradiciji rusko-ukrajinske škole kompozicije, tradicionalnom simfonijskom pismu.* Rekli ste da se ideja, san o baletu rodio još na studiju. Kada je bio završen?
– Gledajući njihove majstore, na studiju mi se javila želja da i ja jednoga dana napišem balet Snježna kraljica, ali i jedan prema bajkama Ivane Brlić Mažuranić. Nikada ne ću zaboraviti činjenicu da mi je osječki HNK prvi pružio priliku, a posljednjih 10-ak god. tražio sam ju kod svih intendanata u Hrvatskoj.* Sad će mnogima biti žao.
– Nisam nailazio na razumijevanje. Jasno mi je da se ljudi i boje, pa se ovakve prilike ukazuju rijetko. Ovo što je osječki HNK napravio je hrabar potez i dokaz uvažavanja mene kao autora. Prema onomu što sam do sada vidio, mislim da sve ide u dobrom smjeru.* Sigurna sam da posebno uzbuđenje i ushit svemu daje činjenica da je u pitanju svjetska praizvedba, to znači – ulazak u povijest, neovisno o ishodu i uspjehu. Da, iza toga stoji i rizik i određena doza straha, no to pokreće.
– Imamo sreću da se u projektu okupila sjajna ekipa.* Prilično različitih umjetničkih estetika. Sve nas zanima kako će to na koncu ispasti. Kako se bliži premijera, vi ste smireniji ili uzbuđeniji?
– Meni je cijela godina jako uzbudljiva. Posebice stresno je bilo ljeto, suradnja s gosp. Sečakom je vrlo intenzivna bila, složena i nimalo laka, bilo je puno izmjena, skraćivanja. Težak posao imali su prepisivači, mislim da smo ih izluđivali. To vam je kao da ste kuću skoro završili, postavili krov i onda morate neke zidove pregrađivati ili sl. Svjesni smo da je to čar ovoga posla, umjetničkoga stvaranja. Vjerujem da su i naši prethodnici imali slične probleme.* Takvi se projekti ni ne rade svaki drugi utorak. Ne morate biti precizni, ali barem okvirno: koliko sati rada je u pitanju?
– Baleti se obično pišu dvije godine.* Sedam-osam sati dnevno, kao kod nas u uredu ili ovisi o nadahnuću? Može li se umjetnost upregnuti.
– Ključni su disciplina, red, rad, strpljenje, upornost, dosljednost, trpljenje i iskrenost. Tomu su mene učili.* Mi neumjetnici uvjereni smo da vama nadahnuće stiže u naletimam u 3 sata u noći.
– Mnogo darovitih ljudi tako razmišljaju i izgube se na tom putu. I Mozart je govorio da je talent samo 10%, sve ostalo je trud. Uvijek to imam na umu. Na konzervatoriju u Moskvi sam bio zadnji na listi.* Nepravedno umanjujete svoje postignuće: zadnji od koliko primljenih i koliko prijavljenih? I što sa svima ispod crte?
– Neizbrojivi su sati rada koje sam do sada uložio.* Zašto ova, a ne neka druga bajka?
– Snježnom kraljicom bio sam opčinjen kao dijete, jer su mi ju baka i djed, s kojima sam odrastao, često čitali. Studiranje u Kijevu obilježila je hladnoća i snijeg, možda je zato zima moje godišnje doba.* Plaši li vas sud kolega skladatelja? Kakva je klima u vašem krugu?
– Mi smo individualci i teško podnosimo tuđe uspjehe. Sukob glazbene estetike, stilova u Hrvatskoj je velik, velika su razmimoilaženja.* Ne vrijedi li ona da se o ukusima ne raspravlja? Imate pravo na osobnu estetiku koju oblikuje obrazovanje, iskustvo.
– Svatko ima svoju misiju i jednako je važan. I treba biti sretan kada dobije priliku da mu se djela izvode. Ovo je veliki iskorak u programskom konceptu HNK-a: novo hrvatsko djelo, s domaćim autorskim timom i izvođačima. Pohvalna je ideja o konzorciju nacionalnih kazališta. Uvjeren sam da će nakon premijere biti i zanimanja izvan Hrvatske. Posebnost mog stila je što sam uvijek
na rubu kiča s jedne strane, te dubokog umjetničkog izraza s druge, ali negdje u sredini. Mislim da jako dobro koristim dramaturške situacije, napetost traje od prve do posljednje minute. Sve je pojačano kostimima, scenom, animacijom.* Za Hollywood?
– Za New York!* Ovaj balet niste nikomu prije nas nudili, naručio ga je HNK?
– U sklopu programa Erasmus+ sam trebao 2022. biti gostujući profesor na konzervatoriju u Sankt Peterburgu, balet pisati tamo i ponuditi ga Marijinskom teatru. Rat je sve to osujetio.* Sjetila sam se vašeg oratorija Izaija 2009. izvedenog u sklopu programa Pečuha kao Europske prijestolnice kulture. Ima li neko gotovo djelo u ladici, koje čeka izvedbu ili neka ideja koja postaje realizacija? Ne računajući ona manja, kojima održavate formu.
– U dogovoru je djelo za 100. rođendan Dubrovačkog simfonijskog orkestra, na stihove akad. Luke Paljetka te novi balet za HNK u Osijeku, prema priči I. B. Mažuranić. Trenutno sam na vrhuncu stvaralačke kreativnosti, pa mislim da bi idealno bilo za dvije godine postaviti i drugi balet. Kada stvaralački napon splasne, teško ga je ponovno pokrenuti. Skice već imam.* Kako izgledaju skice skladatelja? Nosite li uvijek sa sobom u džepu notni papir?
– Događa mi se da ne zapišem uvijek ideje koje mi dođu pa netragom nestanu. Ovaj puta sam ih zapisao. Prije dvije-tri godine sam trebao napisati operu, završio sam veliki dio, ali ga nisam zapisao. To vam je kao da vodite cijelu utakmicu i u zadnjoj vam minuti zabiju gol ili koš i izgubite.* Ovdje nitko ne gubi – utakmica je dobivena.
– Iskoristio sam sve plesove, a završni adaggio kao da ja nisam pisao.* Hoćemo li plakati?
– Sigurno ćete plakati. Napisao sam ga u jednoj noći, na žalost pod dojmom jednog jako nesretnog događaja. -

IGRALA SAM SVE
Piše: Ljubomir Stanojević©“U to se doba afirmiraju nove baletne snage Antun Marinić i Slavko Pervan, koji će također poći uskoro putem Zagreba, Sarajeva i drugih većih centara. Ja sam u to vrijeme imala prilike igrati sve značajnije uloge, a naročito sam voljela igrati u ‘Baladi’, prvom većem djelu moga muža, jer je tu bio upotrebljen istarski sadržaj i melos, pa je to meni kao Istranki predstavljalo naročito zadovoljstvo. Voljela sam i ulogu Jele u ‘Đavlu u selu’, te posebno Šeherzadu.“ – riječi su primabalerine i koreografkinje Argene Savin.„Nakon odlaska Suhoga opet sam preuzela sve dužnosti u Baletu. Kroz čitavo vrijeme kao baletnoj solistici bilo mi je prilično teško raditi, jer sam morala igrati sve, nisam se mogla opredijeliti ni za koji fah posebno kao što to mogu balerine u većim ansamblima i kao što je to normalno i potrebno kao i jednom pjevaču ili dramskoj glumici. Usprkos tome od svih dužnosti koje sam obavljala najviše sam voljela ples, baletni umjetnički izražaj, jer volim scenu i osjećaj pokreta prema muzici, koja daje oslonac i podršku. Bila sam najsretnija kad sam mogla sebe izraziti adekvatnim baletnim pokretom na lijepu i privlačnu glazbu.“ – zapisala je Argene Savin.Druga stožerna osoba u (bližoj) povijesti osječkoga Baleta zacijelo je Stjepan (Štefan) Suhy, slovenski plesač, koreograf, baletni majstor i pedagog koji je bio “na radu” u osječkome Hrvatskom narodnom kazalištu cijelo desetljeće, od 1951. do 1961. godine. Došao je kao 36-godišnjak, u zrelim plesačkim godinama nakon angažmana u Ljubljani i Beogradu. U Osijeku je uspio napraviti ono što je u velikoj mjeri u Operi uspjelo Dragutinu Savinu: stručno profesionalno utemeljiti Balet kao potpuno samostalnu granu, sposobnu da se uhvati u koštac s teškim profesionalnim zadatcima. Na ovom mjestu donosimo popis članova iz Suhyjeve ere, odnosno onih koji su došli poslije u vrlo sređen, poletan i potentan ansambl. Uostalom, mnoga od ovih imena sama će govoriti za sebe:Katica Ament, Nikola Andučić, Božo Baković, Zorica Barač-Pintarić, Zdenko Božić, Josip Bušelić, Ofelija Butković, Drago Dedić, Branka Delinić-Zgrablić, Josip Dimitrijević, Mirta Dinter, Mile Divjanović, Branka Đuraković-Huljev, Zrinka Fajt-Stilinović, Katica Ferenčević, Ružica Gašparević, Edita Genc, Mladen Gojanović, Štefica Heler, Verica Isajlović, Đorđe Ivančević, Katica Kalan-Prgomet, Antonije Kalenić-Maksimović, Slavko Kalenić, Milutin Karišik, Josip Komljenović, Nedžad Kurić, Branka Loparac-Kraus, Stanislav Marijanović, Antun Marinić, Mato Marjanović, Ljubica Medinac-Pelkić, Jelena Nenadović, Ratko Petković, Eugenija Poljakov, Magda Perči, Ivan Rebić, Josip Sabo, Elza Sarka, Agene Savin, Mirjana Simović-Šantak, Vinko Sitarić, Petar Sučević, Jelena Suhy-Milovanović, Stjepan Suhy, Zvonko Štern, Vera Tomljenović-Grujičić, Boris Tonin, Matilda Tudaković, Branko Uglješa, Jelena Vasić, Blaž Vincetić, Mladen Žaja, Milorad Živanović.(nastavlja se)Na fotografiji:POLOVJECKI PLESOVI (na glazbu A. Borodina), 1953.U prvom planu: Argene Savin -

12 DANA DO PRAIZVEDBE “SNJEŽNE KRALJICE”
Neven Mihić: Rad na baletu je najteži, traži mnogo vještine, iskustva i spremnost na promjene
Baletni ansambli dvaju nacionalnih kazališta – osječkog i splitskog – više nego užurbano pripremaju se za praizvedbu baleta “Snježna kraljica”.
Da bi 16. veljače, u 20 sati, sve izgledalo baš onako kako treba, pobrinut će se i uvijek drag suradnik našega kazališta, Neven Mihić. Još pod dojmom nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta za Veselu udovicu, s radošću smo Nevenu ponudili novu suradnju, koju je prihvatio. Uz nastavu na College of Design na Američkom sveučilištu u Dubaiju, Neven je mjesecima radio na scenografiji i kostimografiji Snježne kraljice. Još samo nekoliko dana dijeli nas od premijere, koju s nestrpljenjem očekujemo.* Iako je iza tebe već jako mnogo profesionalnih kazališnih (scenografskih i kostimografskih) angažmana, od čega jako puno u osječkom HNK-u, još si uvijek mladi umjetnik, čiji kreativni vrhunci tek slijede. Svaka je premijera izazov (pa i stres), no praizvedba je nešto što ne iskuse svi umjetnici. Kakve emocije je to kod tebe izazvalo – od prvog dogovora, do ovih 10-ak dana uoči premijere?
– Radi se o velikom baletnom projektu, poput Orašara, koji sam radio 2021. HNK u Osijeku imat će novu veliku predstavu za sve generacije. Zadovoljstvo mi je ponovno raditi s koreografom predstave Sveborom Sečakom, s kojim sam 2014. radio na vrlo uspješnom baletu Vragolasta djevojka. To je bila velika prilika, skromnim smo budžetom napravili odličnu predstavu. Kao za bilo koju veliku kazališnu predstavu, pripremao sam se pola godine unaprijed. Sada smo u završnoj fazi izrade scenografskih elemenata, ali i kostima. Ponovno surađujem s troje studenata s Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, koji predano rade u doradi kostima i oglavlja za plesače, ali i bitnih scenografskih elemenata. Samo ukrasa za glavu ima više od 70.* Koliko su trajale istraživačke pripreme, prije nego si nacrtao prve skice?
– Počeo sam sa skicama još u ljeto, pregledavajući brojne knjige, ali i filmove, no uvijek slijedim misao koreografa te zajedno dolazimo do likovnog rješenja. U procesu tražim palete boja za određeni kostim, ali velika inspiracija dolazi gledajući tkanine, ukrasne trake i sl. Uz likovne skice, radim i tehničke, koje su jako važne za produkciju u radionicama.* Koliko si skica nacrtao? Računajući i one koje nisu na koncu završile kao kostimi.
– Više od 45 likovnih skica te isto toliko tehničkih vezanih za kostim, te posebno scenografske, koje radim na računalu. Kada radim veliku predstavu, uvijek dodajem koju skicu više, te se poslije uglavnom pokaže koliko je nečega viška ili manjka. U procesu rada na predstavi puno se toga promijeni, na to sam uvijek spreman. Upravo sada osmišljavam plašt za ulogu čarobnice, koji nije bio u planu.* Kostimi u baletu moraju odražavati karakter lika (dizajnom, bojama). Kako doskočiti tomu da budeš dovoljno jasan, a ne doslovan?
– Zavisi o kojem se djelu radi. Primjerice, velika je razlika raditi kostim za klasični balet ili za suvremeni. Do sada sam radio samo jedan apstraktni balet, sve drugo je klasika, koja mi leži. U klasičnom, ali i neoklasičnom baletu kostim nosi predstavu, kao i scenografija. Likovnost nam određuje mjesto i vrijeme u kojem se radnja događa. U ovoj produkciji imamo i animacije zagrebačkoga umjetnika Zdenka Bašića, koja će se upotpuniti mojom scenografijom. -

TRAŽI SE KOREPETITOR
U radni odnos, na puno radno vrijeme, na određeno (od 1. ožujka 2024., zamjena za vrijeme bolovanja – očekivano trajanje dva mjeseca).
Radno mjesto: KOREPETITOR
Potrebna sprema: VSS
Posebni uvjeti: Muzička akademija – odjel klavira, glazbena škola – odjel klavira i položena audicija u HNK-u u Osijeku.Osnovni poslovi i radni zadatci:
– uvježbava pjevače soliste, a po potrebi i operni zbor,
– po potrebi svira klavir, orgulje i sve elektronske instrumente s tipkama u orkestru, te scensku glazbu, kako za potrebe glazbenog programa, tako i za potrebe dramskoga ansambla,
– prisustvuje audicijama za pjevače soliste i pjevače zbora,
– svira klavir na klavirsko-režijskim probama,
– za svoj rad neposredno je odgovoran ravnatelju Opere.Prijave slati do 1. ožujka na opera@hnk-osijek.hr