Koncertom osmišljenim kao jednom od tri sezonske glazbene premijere odlazimo veliki korak dalje. S dvojakom nakanom: kako bismo dokazali da klasično i suvremeno idu ruku pod ruku kao ponajbolji plesni partneri, ali i kako bismo mladoj publici obznanili koliko je kazalište živo i koliko u njega valja ići. Zato ćemo simfonijski uobličiti velike rock-hitove koji su obilježili cijeli niz generacija.
Prpošni pučki igrokaz s pjevanjem i mudroslovljem o barunu i njegovim pandurima koji su protivnička muška bića tjerali u strah, a žene u sladostrašće eklatantan je dokaz da je u domeni teatra 1947. bila sjajna berba, budući da se baš te godine rodio autorski trojac Senker-Mujičić-Škrabe koji stoji iza predstave – parodije povijesti koja je, po narudžbi, 1984. u praizvedbi razgalila Osječane, a zatim se uprizorenjem ukazala i u Virovitici, Varaždinu i Pečuhu. Trideset šest godina nakon praizvedbe, Trenk će u režiji posve nekonvencionalnog Maria Kovača u HNK u Osijeku zaigrati u rujnu 2020. te nas vratiti u vrijeme nastanka cijele horde legendi o strasnim ljubavnim okršajima carice Marije Terezije i Trenka od kojih jedna kazuje kako su u jednom od izljeva tako carske strasti polomili stol u kutjevačkom vinskom podrumu koji i dan-danas na sebi ima divovsku razvalinu obla oblika, valjda u mjerama carske stražnjice. Dramatizacija sjajne Ane Prolić jamči dojmljivu eroziju mitova kojima smo povijesno skloni, pristup iz sasvim novog ugla.
Ili: nije baš onako kako su vam pričali…
Prpošni pučki igrokaz s pjevanjem i mudroslovljem o barunu i njegovim pandurima koji su protivnička muška bića tjerali u strah, a žene u sladostrašće eklatantan je dokaz da je u domeni teatra 1947. bila sjajna berba, budući da se baš te godine rodio autorski trojac Senker-Mujičić-Škrabe koji stoji iza predstave – parodije povijesti koja je, po narudžbi, 1984. u praizvedbi razgalila Osječane, a zatim se uprizorenjem ukazala i u Virovitici, Varaždinu i Pečuhu. Trideset šest godina nakon praizvedbe, Trenk će u režiji posve nekonvencionalnog Maria Kovača u HNK u Osijeku zaigrati u rujnu 2020. te nas vratiti u vrijeme nastanka cijele horde legendi o strasnim ljubavnim okršajima carice Marije Terezije i Trenka od kojih jedna kazuje kako su u jednom od izljeva tako carske strasti polomili stol u kutjevačkom vinskom podrumu koji i dan-danas na sebi ima divovsku razvalinu obla oblika, valjda u mjerama carske stražnjice. Dramatizacija sjajne Ane Prolić jamči dojmljivu eroziju mitova kojima smo povijesno skloni, pristup iz sasvim novog ugla.
Ili: nije baš onako kako su vam pričali…
Prpošni pučki igrokaz s pjevanjem i mudroslovljem o barunu i njegovim pandurima koji su protivnička muška bića tjerali u strah, a žene u sladostrašće eklatantan je dokaz da je u domeni teatra 1947. bila sjajna berba, budući da se baš te godine rodio autorski trojac Senker-Mujičić-Škrabe koji stoji iza predstave – parodije povijesti koja je, po narudžbi, 1984. u praizvedbi razgalila Osječane, a zatim se uprizorenjem ukazala i u Virovitici, Varaždinu i Pečuhu. Trideset šest godina nakon praizvedbe, Trenk će u režiji posve nekonvencionalnog Maria Kovača u HNK u Osijeku zaigrati u rujnu 2020. te nas vratiti u vrijeme nastanka cijele horde legendi o strasnim ljubavnim okršajima carice Marije Terezije i Trenka od kojih jedna kazuje kako su u jednom od izljeva tako carske strasti polomili stol u kutjevačkom vinskom podrumu koji i dan-danas na sebi ima divovsku razvalinu obla oblika, valjda u mjerama carske stražnjice. Dramatizacija sjajne Ane Prolić jamči dojmljivu eroziju mitova kojima smo povijesno skloni, pristup iz sasvim novog ugla.
Ili: nije baš onako kako su vam pričali…
Sezonu Scene u sceni, dramski ćemo začiniti djelom najpoznatijeg švedskog autora, književnika, slikara i fotografa za kojeg vele da je jedan od tvoraca modernoga kazališta, Augustom Strindbergom i njegovom Gospođicom Julijom. U koprodukciji s Kazalištem Joza Ivakić iz Vinkovaca, u režiji Aide Bukvić premijerno će biti uprizorena jedna od najznačajnijih Strindbergovih drama iz takozvanog nordijskog, naturalističkog opusa, priča o grofovskoj kćerki Juliji koja iz čiste dosade i inata stupa u ljubavnu vezu sa slugom na imanju njezina oca, Jeanom, priča o dominaciji i manipulaciji, staleškom i rodnom nadmetanju koja gotovo predvidivo završava tragično, bolno suvremeno, svevremeno, onako kako muškarci i žene prečesto strast pretvaraju u borbu do istrebljenja.