Koncert probranih arija ponajboljih majstora operne literature. U izvedbi jakih solističkih snaga Opere HNK u Osijeku: Vesne Baljak, Sanje Toth, Stefany Findrik, Gordane Kalmar, Igora Krište, Ladislava Vrgoča, Dalibora Hanzaleka i Berislava Puškarića. Uz klavirsku pratnju Damira Šenka i Igora Valerija.

Sa zadovoljstvom najavljujemo da se po 45. put u izvorištima tamburaštva: Osijeku, Našicama i Đakovu od 24.-26.6.2022. održava Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe u organizaciji Hrvatskog tamburaškog saveza u Osijeku. Nakon dvogodišnjih posebnih koronavirusom uvjetovanih realizacija Festivala, ovogodišnji Festival će se predstaviti u predpandemijskoj formi i vratiti na pute ucrtane još davne 1961. godine. U glazbeno bogate tri natjecateljske i revijalne večeri, ljubiteljima orkestralne tamburaške glazbe umjetničkog izričaja predstavit će se 16 tamburaških orkestara i komornih ansambla s gotovo 400 mladih glazbenica i glazbenika na tamburama koji su marljivo pripremali svoj program. Svi oni pokazat će svoje tamburaško umijeće izvodeći 50 skladbi pisanih za tambure od kojih čak 7 praizvedbi hrvatskih skladatelja.

Uz orkestre, istinski ljubitelji orkestralne tambure imat će priliku uživati u brojnim kvalitetnim instrumentalnim i vokalnim solistima. – PROGRAM FESTIVALA

Stručno povjerenstvo u sastavu Siniša Leopold, Vladimir Vladimirov te Franjo Batorek neće imati lak zadatak na kraju festivala dodijeliti plakete Tambura Paje Kolarića za najbolji orkestar/ansambl, najbolju praizvedbu, najboljeg dirigenta te vokalnog i instrumentalnog solista.

Trima orkestrima/ansamblima s najviše osvojenih bodova dodijelit će se bračevi iz majstorske Glazbalarske radnje Žmegač, Varaždin.

Kroz program vodit će nas uvažena glumica Vlasta Ramljak, dugogodišnja prijateljica Festivala.

Posebne zahvale organizacijskom odboru i svim suorganizatorima kao i gradovima domaćinima koji su otvorili svoja vrata ovogodišnjem Festivalu, te svima koji su svojim djelovanjem pomogli u realizaciji 45. MFUTG-a.

Ovim putem pozivamo Vas, draga publiko, da nam se pridružite na ovogodišnjem 45. MFUTG-u.

Neka nam ponovno zazvuče tambure kao nekada u pravom festivalskom zanosu!

Izvor: http://htso.hr/2022/06/06/45-medunarodni-festival-umjetnicke-tamburaske-glazbe/

Poznata je činjenica da se ubojica uvijek vraća na mjesto zločina. Ako on je, onaj koji mislim da je, onda se ubojica neće vratiti na mjesto zločina, jednostavno zato što ubojica „je“ mjesto zločina. Ubojica je sustav. Zlo je odnos prema drugome. Zlo je odabrati zlo.

Subcomandante Marcos i P. I. Taibo II: Muertos Incomodos – Falta lo que Falta

Dan umorstava u povijesti o Hamletu (1974.) dramska je adaptacija Bernarda-Marie Koltèsa (1948.–1989.), na kojoj se temelji naša predstava, a sublimira događaje iz Hamleta u jedan jedini dan i na samo četiri lica, za koja se čini, da zatvoreni u posmrtnom bunkeru uprizoruju uvijek jednu te istu dramu. Svjedoci smo sukoba dviju generacija i dva svjetonazora: Hamlet i Ofelija protiv Klaudija i Gertrude, koji podupiru interpretaciju raskola koji Hamlet utjelovljuje već kod Shakespearea, jer izražava radikalnu sumnju u dominantni poredak elizabetanske Engleske i optimističnu sliku svijeta 16. stoljeća. Critchley i Webster pišu da je „Hamletov svijet određen sveprisutnošću špijunaže“ i da je „Hamlet drama nadzora u policijskoj državi“. Jan Kott bi rekao da se Hamlet opire “velikom mehanizmu povijesti” ili “feudalnom klanju” koji u nezaustavljivim ciklusima pretvara krvnike u žrtve i žrtve u krvnike. Suvremena čitanja Shakespearea utjecala su na Koltèsovu adaptaciju, a mi smo po istom principu nastavili. Zadržali smo Koltèsovu osnovnu strukturu, gotovo sve prilagodbe monologa i dijaloga, ostale su vjerne njegovoj dramaturgiji, ali smo u isto vrijeme osjećali da njegov zaplet moramo dovesti do krajnjih posljedica baš zbog njegove radikalnosti, domisliti ju do kraja. Budući da Koltèsov predložak (unatoč promijenjenih koordinata) prati slavni Shakespeareov rasplet, smatrali smo potrebnim da naš „Hamlet“ završi potpuno neočekivano. Osnovna teza koju preispitujemo je: što bi se dogodilo kad Hamlet ne bi kapitulirao ikad bi ostao vjeran svojoj sumnji u smisao krvave osvete kao sredstva uspona do vlasti. Hamlet, koji ostaje vjeran nenasilju. Hamlet koji se odupre „velikom mehanizmu“ povijesti feudalnog klanja, pa kao pravi tragični junak odluči da odustane i emigrira. I što bi se dogodilo ako se Ofelija odupre i ne bude samo bespomoćna žrtva? Što ako je njezino samoubojstvo barem čin otpora? U skladu sa suvremenom feminističkom interpretacijom u našoj su verziji ženske uloge jednakovrijedne muškim.

Citat sa kojim predstava počinja značajno sažima ishodište našeg koncepta:

“Uvijek i svugdje na zemaljskom prizorištu ista drama, isti dekor. Na istoj, ograničenoj sceni bučno čovječanstvo, zaluđeno svojom veličinom,  vjerujući da ono jest svemir, živeći u svom zatvoru kao da je neizmjeran prostor, samo da bi uskoro potonulo sa zemaljskom kuglom, koja je, s najvećim prezirom, nosila teret njegove gordosti. Ista monotonija, ista nepokretnost na tuđim zvijezdama. Svemir se neprestano ponavlja i vrpolji se u mjestu. Vječnost beskonačno i neometano izvodi jednu te istu predstavu.”

Louis-Auguste Blanqui: Vječnost kroz zvijezde (1872.)

(T. H. P.)

Prema riječima autora, dokumentarni film Šapat vjetra zidove slama, na temeljima koncepcije posttraumatskog uspjeha, rasta i otpornosti, prati priču četvorice protagonista. Oni su, utjelovivši marginalizirane glasove zarobljenih vukovarskih branitelja logora Stajićevo, pokazali da niti u najtežim životnim okolnostima ne manjka odvažnosti i domišljatosti u stvaranju sinkroniciteta te poticajne atmosfere otpornosti.

– Dokumentarni film Šapat vjetra zidove slama izvedbeno je začet idejom u proljeće 2021., a dovršen je krajem siječnja 2022. Tema mi je poznata već 15 godina, kada su mi u različitim prigodama preživjeli Vukovarci iz koncentracijskog logora Stajićevo, uvijek s humorom i smijehom opisivali jedan stih iz himne Hej Slaveni, u kojem su drukčijim tumačenjem nadmudrili čuvare. U tom stihu su pronalazili snagu, odvažnost, domišljatost, atmosferu, sinkronicitet i otpornost među više stotina zarobljenika raspoređenih u dvije štale – rekao je Popović.

Nakon prikazanog filma, redatelj Božidar Popović predstavio je sve koji su sudjelovali u ovom izuzetnom projektu i zahvalio im. Podsjetimo, snimatelj i montažer filma je Goran Đurković – Mash, snimatelji su i Marija Kustor i Tomislav Margeta. Glazbu potpisuje Ivan Milić Ćilim, grafički dizajn i 3d animaciju Klara Burić i Dubravko Duić – Dunja. Pomoćnik režisera je Davor Kustor, a prevoditelj teksta Zoran Podobnik Žof. Posebnu zahvalu redatelj je uputio i stanovnicima prigradskog naselja Gat koji su pomogli u pripremi scenografije.

Kao projekciju rada Škole tijekom protekle radne sezone, krajem školske godine organiziramo završni ogledni koncert. Prilika je to za prezentaciju svih učenika, ujedno i gostiju sa naše estradne scene i iz kulturnog miljea grada, sa kojima smo uspješno surađivali. Do sada je TS Batorek organizirala 27, osim prvoga koncerta, 26.06.1994. u prostorijama doma Željezničara, uvijek u prostorijama svečane dvorane HNK u Osijeku. Sjajan reprezentativni prostor, sa punom logistikom i dovoljno prostora za sve goste. Dvorana bude uvijek dupkom puna, što s obzirom na broj učenika i nije neki problem.