U lijepoj atmosferi izvode se šansone i poezija Arsena, Brela, Fabrizia De Andre, Gina Paolija i mnogih drugih.Birana berba profinjene glazbe i poezije finim je tkanjem slijedila trag stvaralaštva i nadahnuća Arsena Dedića, kako izvora s kojih je on pio tako i onih djela koja su stvarali drugi napajajući se na Arsenu kao izvoru vlastite inspiracije i nadahnuća.
Kroz dobro izbalansirani program voditi će vas glumci iz Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku uz šibenske glazbenike.
“Poezija, glazba i kazalište bile su umjetničke koordinate nesumnjivo najznačajnijeg hrvatskog kantautora, jednog od najboljih pjesnika našeg jezika i skladatelja čije su kompozicije nadživjele scensko izvedbena djela za koja su pisane. Nije, dakle, bilo ništa prirodnije nego u rodnom gradu Arsena Dedića i u kazalištu u kojem je bio i autor i izvođač i publika, pokrenuti poetsko-glazbene večeri nazvane ,,Arsenov feral” i to puno prije nego se vrli, novi svijet pokazao u svom lošem izdanju.
Uzeti Arsena kao orijentir značilo je, međutim, mogućnost snalaženja i u okolnostima u kojima je kultura ostala bez najvažnijeg – bez neposrednog kontakta s publikom. Ujedno, svi su ti naši, točnije ,,Arsenovi ferali”, bili putokaz za istraživanje i njegova i rada drugih pjesnika i pjesnikinja i svih dimenzija sjedinjavanja teatra, poezije i glazbe, ali tako da ostane istaknuto ono što mora biti najvažnije kada se cijeli jedan program posvećuje velikom pjesniku.
Zamišljen u početku kao jedan od popratnih programa u produkciji HNK Šibenik, ,,Arsenov feral” se pokazao kao vrijedan i prepoznatljiv sadržaj šibenskog kazališta. I to je, ma kako moglo zvučati, zasluga Arsena Dedića: kada se u umjetnosti oslanjate na najveće, onda ograničenja ne vrijede, a mogućnosti postaju beskrajne, a sve što treba učiniti je prepustiti se njegovom naslijeđu kojem je ,,Arsenov feral” posveta što traje i mijenja se.”
Trajanje cca 90 minuta
Sudjeluju:
Snježana Horvat, Lucija Horvat, Helena Horvat, Lucija Firi, Anja Rimac, Dora Luketić, Sara Epifany Erceg, Laura Velasco Farrera, Petra Lucija Živkovic, Maja, Gordan Marijanović, Vanja Dusić, Vuk Ognjenović
Suvremeni balet u koreografiji Andonisa Foniadakisa govori o veličanstvenosti vode.
Nakon Bonna, Maribora, Zagreba, Šibenika, Pule i Herakliona na Kreti, „Plamteća voda“ Baleta riječkog HNK Ivana pl. Zajca stiže i u Osijek.
Baletno-plesna hit predstava “Plamteća voda” („Burning water“) glasovitog koreografa Andonisa Foniadakisa u izvedbi riječkog baletnog ansambla rasplamsat će se na pozornici osječkog HNK-a 27. listopada 2022. te donijeti svoju već prepoznatljivu vatrenu energiju, eksploziju pokreta i erupciju emocija.
Predstava koja od svoje premijere ne prestaje oduševljavati i publiku i kritiku, kako u matičnoj kući tako i na brojnim domaćim i međunarodnim gostovanjima, gostovat će u Osijeku u sklopu suradnje i razmjene gostovanja Konzorcija hrvatskih narodnih kazališta – K-HNK.
Usredotočivši se u svojoj koreografiji na kontrastnu prirodu vode, izvora života i razorne sile te spajajući vodu i vatru, a i mnoge druge suprotnosti na kojima još od iskona počivaju naš život i svijet, Andonis Foniadakis stvara iznimno zahtjevnu koreografiju, a plesači na granici izdržljivosti pomiču vlastite granice. Njihova tijela i njihov pokret stvaraju neodoljivo impresivne slike isprepletene snažnim emocijama. Slike koje nose i snažnu umjetničku poruku nade. Iskonski, intenzivno, nadnaravno. I ostavljaju publiku bez daha.
„Plamteća voda“ je na svojim inozemnim gostovanjima, „zapalila“, između ostalih, i publiku u njemačkom Bonnu gdje su članice i članovi riječkog baletnog ansambla pozdravljeni stajaćim ovacijama.
„Nakon napetih šezdeset minuta uslijedila je eksplozija pljeska publike oduševljene izvrsnim ansamblom“, zaključio je tada u svojoj kritici „ Bonner General-Azeiger“, najtiražniji dnevni list u Bonnu i regiji. U istoj je kritici E. Einecke-Klövekorn istaknuto je kako se „od 14 plesača zahtijeva fleksibilnost, okretnost, izdržljivost što često prelazi u zahtjevne akrobatske podvige“, te da „ansambl u kratkim vatrenim kostimima pleše kao da je riječ o borbi za život, uz silovitu glazbu“ i kako su „tijela u paklenom scenariju, u divljem tempu uz strastvenu energiju, pogurana na granicu fizičke izdržljivosti..“
Uz dramaturga i koreografa Andonisa Foniadakisa, autorski tim „Plamteće vode“ čine skladatelj Julien Jean-Pascal Tarride, scenograf i oblikovatelj svjetla A. Birmpilis & CO. te kostimograf Anastasios Soforoniou (za Mesvor Consulting Ltd.).
U Osijeku plešu članice i članovi riječkoga Baleta Tea Rušin, Ksenija Krutova, Laura Orlić, Maria Matarranz de las Herras, Maria Del Mar Hernandez, Marta Kanazir, Marta Voinea Čavrak, Anna Zardi, Ali Tabbouch, Michele Pastorini, Nicola Prato, Noa Siluvangi, Valentin Chou i Jody Bet.
Ne propustite „ples do posljednjeg daha“ riječkog Baleta.
Grad Osijek i Osječko-baranjska županija 16. rujna 2022. godine – zajedno s Hrvatskim nacionalnim vijećem u Republici Srbiji, Zavodom za kulturu Vojvođanskih Hrvata i Hrvatskom riječi – organiziraju manifestaciju „Dan Hrvata iz Vojvodine – Osijeku s potpisom, Hrvati iz Vojvodine“.
Na programu su hrvatskih kulturno-umjetnička društva s područja Vojvodine.
Besplatne ulaznice možete preuzeti na blagajni HNK u Osijeku.
Režija Franke Perković je intenzivna, ali otmjena, bez banalnosti i karikaturalnosti. Pozornica se za ovu priliku preselila i u prva četiri reda gledališta i u lože, a dio publike našao se na pozornici, kao da nismo u kazalištu, nego u životu. Razigrani, odlični glumački ansambl koji imponira kolektivnom igrom…
Denis Derk, Večernji list
”Na Tri kralja ili kako hoćete” pripada najizvođenijim i najpopularnijim Shakespeareovim komedijama, a nastala je u najzrelijem periodu njegova stvaralaštva. Radnja se temelji na naizgled klasičnom ljubavnom trokutu u kojem djevojka prerušena u mladića zavodi ženu u ime muškarca kojeg voli, a ta se žena pak zaljubljuje u djevojku misleći da je mladić. U toj se zabuni propituje i sama bit privlačnosti, identiteta i ljubavi.
Nakon izvrsne adaptacije romana Daše Drndić i režije predstave ”Leica format”, Goran Ferčec i Franka Perković vraćaju se na riječku pozornicu sa Shakespeareom. Upravo u komediji zabune i karaktera ovaj autorski duo otvara prostor dijaloga sadašnjice s pričom o zabludi, spolnim i rodnim identitetima, krivim odlukama, prividu, žudnji, laži, umišljaju, komediji, tragediji i svemu onome što pripada širokom polju diskursa (o) ljubavi. Ovo scensko ”čitanje” Shakespearea namjerava sagledati navedene teme u današnjem vremenu, produbiti pitanja o fluidnosti identiteta te pozvati na prihvaćanje onih iskaza i izazova ljubavi koji se odvijaju izvan društveno normiranih diskursa i praksi.