Koncert koji je odavno prerastao u tradiciju, obred radosti pretakanja iz stare u novu godinu. Za sreću i radost kojima uvijek stremimo. Ovogodišnji koncert bit će u znaku uvertira i arija dobro znanih opereta i opera te nezaobilaznih valcera glazbene dinastije Strauss.

Za sve postoje posebne agencije, instituti, laboratoriji, savjetnici, consulting eksperti, marketinški gurui, vitezovi samopomoći, medijski stručnjaci, učitelji javnih nastupa, PR grupe, voditelji korporativnih komunikacija, društvene mreže za upoznavanje, sofisticirani programi za selekciju ovih od onih, individualizacija bez kraja i konca, manipulacija i talent show. Pisac ide do kraja. Agencija za prekidanje veze. Profesionalni rezač emocija. Kratko, čisto i humano. Čovjek na čovjeka. Tekst je to o današnjici, no napisan vješto, pametno i kvalitetno. Baš jako francuski. Izašao iz torbe Molierea ili Feydaua, izlegao se iz vodvilja i cabareta, predan na upotrebu vještim glumcima, otvoren za improvizaciju, prepun neočekivanih obrata. Zabavan u svojoj ozbiljnosti i ozbiljan u zaigranosti. Majstor riječi i situacija koji traži maestralne glumce. Pa evo, izvolite. Dobro došli. – KREŠIMIR DOLENČIĆ

Predstava je nastala prema tekstu za koji je Davor Špišić nagrađen 1. nagradom za dramsko djelo „Marin Držić“ Ministarstva kulture i medija RH za 2022. godinu, a režiju potpisuje Robert Raponja.

Temelj drame čini život spisateljice Paule Preradović, autorice austrijske himne i unuke književnika Petra Preradovića koja je djetinjstvo i mladost provela u Puli. U njenoj se biografiji prelamaju epohe 19. i 20. stoljeća – raspad austrougarskog carstva, dva velika svjetska rata i poslijeratno beznađe pedesetih godina u Austriji pozadina su ispred koje se odvija njena burna intimna povijest kao žene i kao umjetnice. Društva u kojima je Paula rođena i stasala, od djevojaštva do zrelosti, dominantno su muška zatvorena društva s hijerarhijom moći u kojoj za žene nije bilo mjesta.
Drama „Žena himna” poseban naglasak daje pitanjima identiteta, obzirom na činjenicu da je Paula u sebi nosila multietničke identitete (slavenske i germanske; mediteranske, balkanske i srednjoeuropske).

Glazbu za predstavu potpisuje austrijska skladateljica Antonia Pacek, koja će uživo izvoditi glazbu.

Predstava je nastala u produkciji baljanskog Teatra Fort Forno u suradnji s Istarskim narodnim kazalištem – Gradskim kazalištem Pula, Hrvatskim narodnim kazalištem Mostar, Udruženjem “Intermezzo” Sarajevo, a uz potporu Austrijskog kulturnog foruma Zagreb.

Koprodukcija Kazališta Marina Držića & Dubrovačkih ljetnih igara

„Vidi kako Lokrum pere zube“ predstava je nastala dramatizacijom istoimenog romana, hrvatske znanstvenice i spisateljice Ivane Lovrić Jović. Svi događaji i likovi u ovoj su predstavi mogli biti izmišljeni, a opet, ona se događa, događa se u glavi glavne protagonistice, u noći u kojoj saznaje da je izgubila oca, između 23h i 20min i 3h i 20min, između primitka tragične vijesti i neminovne osviještenosti tragične istine. Pokušali smo se zapitati što se sve događa (ili ne događa) u nečijoj glavi u tim trenutcima. Obuzima li (već) osobu beskrajna tuga ili je (samo) osupnuta činjenicom o gubitku roditelja. Kakvim se sve besmislicama naš mozak brani u tim trenutcima i koga i zašto doziva u pomoć, komu se i kako obraća?

Mama – prva je riječ koju dijete kaže. Mama – prva je riječ koju kažeš kad ti je najteže (pa čak i kad misliš kako ti je otac alfa i omega tvoga postojanja).

Kroz četiri generacije žena jedne obitelji pokušavamo doznati zašto je tome tako…; pokušavamo uhvatiti ta neuhvatljiva sjećanja…; pokušavamo govoriti o „nostalgiji za svijetom koji još postoji samo u uspomenama“…

Marijana Fumić

Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku u studeni će koraknuti simfonijski, trojcem velikana koje je žarišna točka njihovih životnih putovanja u konačnici smjestila u Beč, ujedinila ih u pojmu BEČKE KLASIKE: Mozartom kao lučonošom, Haydnom kojega je dugi boravak u izoliranosti Esterházijeva imanja pretvorio u glasnika jedinstvene nutrine te Beethovenom, tankoćutnim portretistom duha vremena koje mahnito rastače, ali i sabire kako bi izraslo novo.
Mozartova Čarobna frula  bila je itekako inovatorska. I temom i glazbom, ali i simbolikom/simbolima, uslijed čega joj neki pridodaju pridjevak „masonska“. Zato je upravo i uvertira ove, posljednje opere glazbenoga genija ponajbolji odabir uvoda u koncert koji se nastavlja Haydnom, svojevrsnim „ujediniteljem“ svih glazbenih tradicija sad mrtvog, nekoć velikog Carstva njegovom 104. simfonijom u D-duru. Koncert pod ravnanjem maestra Mare Rice okončat će se velebno, majstorskom, 5. simfonijom Ludwiga van Beethovena u c-molu, simfonijom koja skladanom na narudžbu grofa von Oppersdorffa, koja odmah je nadvisila i prevladala prvobitno poslanje i postala dionicom slave velikog skladatelja koji je naziva Sudbinskom.

https://core-event.co/events/orkestar-hnk-osijek-dirigent-maro-rica-nedjeljni-ciklus-3-11-2024-2a20/

Ulaznice je moguće kupiti na porti Kulturnog centa Osijek od ponedjeljka do četvrtka od 8 do 16 sati te u nedjelju, 3.11. jedan sat prije početka koncerta (od 19 – 20 sati).

*Petak, 1.11., na blagdan Svih Svetih, Kulturni centar Osijek NE radi.