Koprodukcija Gradskog kazališta Joza Ivakić Vinkovci i NP Tuzla, HK Pečuh i UO Slavonski Brodvej
“U kasarni se pojavio Isus Krist…” – ove su riječi odjeknule poput groma u kasarni V.P. 2507 i uzburkale mirni, pomalo dosadni život vojnika i časnika u šibenskom zaleđu davne 1973. godine.
Ovaj genijalan zaplet Ive Brešana otkriva odnose jedne ideologije prema religioznosti i svu apsurdnost sistema u kome naizgled mirno žive jedni pored drugih predstavnici tadašnjih “naroda i narodnosti” SFRJ. Sve kreće gotovo zabavno, s mnoštvom karakterističnih karikaturalnih vojnika, ali kao i uvijek kod Brešana ono što se činilo smiješno i bezazleno postaje mračno i ozbiljno. I ova kasarna traži žrtvu ne zbog iskupljenja, već zbog održavanja svoje bolesne ideologije.
Orašar, jedno od najljepših djela baletne literature, posljednji je u nizu triju velikih bijelih baleta glazbenoga velikana P. I. Čajkovskog. Nastao je 1892. prema predlošku priče za djecu autora E. T. A. Hoffmana Orašar i kralj miševa. Priču je adaptirao A. Dumas ml. te je suradnjom s koreografom carskoga ruskog baleta Mariusom Petipaom nastao libreto za balet koji će osvojiti gledatelje cijeloga svijeta do danas.
Balet Orašar svojom pričom naslonjenom na božićno vrijeme, prenosi nam radost pretakanja staroga ljeta u novo i time je scensko oživotvorenje radosnoga osjećaja kojega riječi teško mogu prenijeti. Upravo stoga je Orašar postao trajnom sastavnicom baletnoga repertoara kazališnih kuća diljem svijeta, pa tako i svih hrvatskih nacionalnih scena.
Koreografiju i režiju potpisuje naš istaknuti i međunarodno priznati koreograf Dinko Bogdanić, a za likovnost produkcije, scenografiju i kostime zadužen je istaknuti i međunarodno afirmirani Neven Mihić, dok djelom ravnaju maestro Filip Pavišić i maestro Vladimir Piskunov.
Ovom vedrom glazbeno-scenskom pričom, u kojoj dobro pobjeđuje zlo, započinjemo radosno iščekivanje Božića.
Orašar, jedno od najljepših djela baletne literature posljednji je u nizu od tri velika bijela baleta glazbenog velikana P. I. Čajkovskog. Nastao je 1892. prema predlošku priče za djecu autora E.T.A. Hoffmana „Orašar i kralj miševa“. Priču je adaptirao A. Dumas ml. te suradnjom s koreografom carskog ruskog baleta Mariusom Petipaom stvoren je libreto za balet koji će osvojiti gledatelje cijelog svijeta do danas. Balet „Orašar“ svojom pričom naslonjenom na božićno vrijeme, prenosi nam radost pretakanja starog ljeta u novo i time je scensko oživotvorenje radosnog osjećaja kojega riječi teško mogu prenijeti. Upravo stoga Orašar je postao trajnom sastavnicom baletnog repertoara kazališnih kuća diljem svijeta pa tako i svih hrvatskih nacionalnih scena.
Koreografiju i režiju potpisuje naš istaknuti i međunarodno priznati koreograf Dinko Bogdanić, a za likovnost produkciju, scenografiju i kostime zadužen je istaknuti međunarodno afirmirani Neven Mihić, dok djelom ravna Maestro Filip Pavišić.
Ovom vedrom glazbeno – scenskom pričom u kojoj dobro pobjeđuje zlo započinjemo radosno iščekivanje Božića.
Orašar, jedno od najljepših djela baletne literature posljednji je u nizu od tri velika bijela baleta glazbenog velikana P. I. Čajkovskog. Nastao je 1892. prema predlošku priče za djecu autora E.T.A. Hoffmana „Orašar i kralj miševa“. Priču je adaptirao A. Dumas ml. te suradnjom s koreografom carskog ruskog baleta Mariusom Petipaom stvoren je libreto za balet koji će osvojiti gledatelje cijelog svijeta do danas. Balet „Orašar“ svojom pričom naslonjenom na božićno vrijeme, prenosi nam radost pretakanja starog ljeta u novo i time je scensko oživotvorenje radosnog osjećaja kojega riječi teško mogu prenijeti. Upravo stoga Orašar je postao trajnom sastavnicom baletnog repertoara kazališnih kuća diljem svijeta pa tako i svih hrvatskih nacionalnih scena.
Koreografiju i režiju potpisuje naš istaknuti i međunarodno priznati koreograf Dinko Bogdanić, a za likovnost produkciju, scenografiju i kostime zadužen je istaknuti međunarodno afirmirani Neven Mihić, dok djelom ravna Maestro Filip Pavišić.
Ovom vedrom glazbeno – scenskom pričom u kojoj dobro pobjeđuje zlo započinjemo radosno iščekivanje Božića.
“Čuveni Shakespeareov komad snovitog naslova i naravi smjestio se u Ivanjsku, najčarobniju noć od svih. Njegova fabula, dramaturški razdijeljena u nekoliko paralelnih linija isprepletenih u nizu jednonoćnih događaja, kao i čitava paleta likova koji ih nose, otkrivane samo neupitnu poetsku vrlinu napisanog nego i more prostora za maštanje. Na kraju krajeva, tekst i njegovo kazališno oživotvorenje uvijek su dijalog mišljenja i zona slobode za interpretaciju onog što u njemu piše.
Osnovna tema ljubavne zavrzlame pod utjecajem čarolije sintetizira cjelokupno ljudsko iskustvo ljubavi, jednako aktualno nekoć kao i danas: ona je još uvijek neuhvatljiva, nepredvidljiva blaga i bahata istovremeno, ona iz nas na površinu iznosi i ranjivost i brutalnost i razotkriva nam sve ono zbog čega bismo samo sebe obožavali, ali nam i nemilosrdno baca u lice i sve ono što bismo najradije sakrili.”
Tamara Damjanović, redateljica Sna ljetne noći
HNK – San ljetne noći – knjižica