Ovo je priča o raspadanju  i sastavljanju jedne obitelji koja saznaje kako jedan njihov član, najmlađi sin Vigo, ima poremećaj u spektru autizma. Cijelu priču ispričat će vam Vigova sestra Mila i to u policijskoj stanici, ali zašto se Mila nalazi upravo tamo, saznat ćete sami.
Ova predstava želi publiku uvući u Vigov svijet, pokazati gledateljima što se događa tom mladiću u glavi, zašto reagira na sebi svojstven način te zašto mu je tako teško prilagoditi se društvenim normama. Ovom predstavom želimo na topao način maknuti stigmu s autizma te pokazati zašto svi trebamo njegovati ono nešto drugačije u sebi.

Predstava je nastala u suradnji sa Udrugom Frendofon koja se bavi inkluzijom djece i mladih s teškoćama u razvoju organiziranjem inkluzivnih evenata kojima se želi educirati, upoznati i pokazati društvu u cjelini kako prihvatiti “različitosti” sa svim njihovim potencijalima i teškoćama.

Radnja drame događa se u zračnoj luci koja je, iako simbolizira slobodu kretanja i doživljavanja, strogo kontrolirano mjesto. Krijesnice tematiziraju tranzicijski prostor i vrijeme, snalaženje i nesnalaženje u njima. Ljudi se susreću u zračnoj luci i, prisiljeni na čekanje, jedni drugima staju na put i utječu na sudbine.

Autorica teksta je Tena Štivičić, jedna od najznačajnijih i najizvođenijih hrvatskih suvremenih autorica – ovaj tekst praizveden je 2007. godine i napisan ekskluzivno za Zagrebačko kazalište mladih. Uprizorenje na Velikoj Sceni Kazališta Marina Držića postavit će redatelj Paolo Tišljarić uz sudjelovanje skoro cijelog umjetničkog ansambla KMD-a.

*Kazalište Marina Držića se posebno zahvaljuje autorima čije se skladbe koriste u predstavi uz dopuštenje: Aleksandar Ljiljak (“Putujem”) i Gordan Muratović / Coco Mosquito (“Zar je stvarno došao taj dan”). Vokalne aranžmane potpisuje Paola Dražić Zekić.

*Kazalište Marina Držića se također zahvaljuje udruzi Audiovizualni centar Dubrovnik na tehničkoj podršci za produkciju audio i video materijala.

Predstava je nastala u suradnji Gradskog kazališta Požega i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku.

Sanjareva priča, Borisa Senkera  jest suvremeni kazališni moralitet, koji  govori o jedinstvenom  ljudskom biću – Sanjaru koji mašta i stvara u svojim snovima i vizijama otvoreni grad za sve ljude u kojem bi  rad mogao  biti igra, zabava, oplemenjen ljepotom i mudrošću. Ujedno je to i kazališna  priča  o  uzvišenim idealima koji se nastoje ostvariti usprkos trajnoj  borbi između dobra i zla, hrabrosti i slabosti, upornosti i krhkosti, svetog i profanog, uzvišenog i banalnog.

Autor je upitan o simboličkim, metaforičkim i metafizičkim aspektima ljudskoga postojanja i vodi Sanjara kroz razna iskušenja i izazove,  a u krizi njegova stvaralaštva   suočava ga sa bićima iz naše, ali i iz  druge stvarnosti, daje mu priliku da izoštri svoje stavove, da se očisti  oholosti, pohote, pohlepe, bijesa i  zavisti, te da se vrati i ojača  one  ideje, zamisli i emocije koje su se  zrcalile  u njegovim mladenačkim  vizijama mogućeg i  željenog  života. Nadahnuće naš Sanjar pronalazi i  crpi  u skromnosti, poniznosti, samilosti, ljubavi, blagosti i  darežljivosti.

Ova  scenska igra puna je  promjena, preobrazbi, transformacije i metamorfoze likova i situacija. Zaigrani izvođači svojim žarom tijekom igre isijavaju i  iz njih  teku emocije, misli, napjevi i  različiti jezici (u predstavi se govori hrvatski, slovenski, talijanski, njemački i engleski), a sve kako bi dočarali, ohrabrili i ojačali čovjekovu potrebu da  ide ustrajno u smjeru svojih snova,  i ma koliko oni bili nemogući i  nevjerojatni, snovi  su neizbježni da  pročiste srce, um i dušu i da se  dosegne lakoća postojanja i djelovanja.

Naša “Sanjareva priča” nudi današnji odgovor  na sutrašnja pitanja.

Jednočinka Gospođina majka je preminula! iz 1908. godine u samom temelju sadrži  životne situacije koje ćemo veoma lako prepoznati no Feydeau ih uspijeva izdići iz svakodnevice dovodeći ih do ekstrema kakve bismo teško mogli zamisliti i u jednom od onih dana kad „sve ide naopako“.

U sitne noćne sate, kad sav „pošten narod spava“, suprug (Lucien) se vidno pijan vraća s kostimirane zabave kući gdje ga „u niskom startu“ dočekuje žena (Yvonne) sa sluškinjom (Annette). Njegovim dolaskom započinje tipična svađa, koja će se pokazati sve samo ne tipičnom. Svjedoci smo strelovite izmjene optužbi o tome gdje je bio, koliko je potrošio, i zašto staje s cipelama na nov novcati još nedovršen parket te zašto ona ne razumije njegova umjetnička htijenja i izokreće baš svaku riječ koju on izgovori. Svađu koja na površinu izvlači sva njihova neslaganja, ritmično prekidaju ulasci sluškinje koja se ni kriva ni dužna nađe unutar naizmjenične paljbe, koja taman kad mislimo da će završiti, krene u još oštrijem, a tako i urnebesnijem smjeru. Kad su napokon svi spremni za krevet, na vratima se začuje zvono koje označi dolazak novog sluge gospođine majke (Joseph) koji donoseći šokantne vijesti potvrdi kako ove noći nitko neće sklopiti ni oka. Uz nesvjesticu, privatno slavlje jer će napokon moći isplatiti parketara, ljubavne iskrice između sluge i sluškinje, sve likove potpuno preuzme scenski ludizam koji postaje intenzivniji kako noć odmiče.

I ovom jednočinkom se Feydeau još jednom potvrđuje kao majstor nepredvidljivih obrata jer se nikad ne zna koji će detalj srušiti tek uspostavljeni sklad, koje će novo lice potpuno promijeniti tijek scenske igre te u kojim sve smjerovima zapravo može krenuti radnja- ili konkretnije – kako će završiti ova više nego burna noć koja nas sve drži budnima.

Nikolina Rafaj

Pred nama je 46. Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe koji će se održati od 31.3.-2.4.2023. godine u izvorištu tamburaštva, našoj prekrasnoj Slavoniji.

Radosni smo što će nam se na ovogodišnjem Festivalu predstaviti čak 18 vrhunskih tamburaška ansambla iz Hrvatske, Slovenije te Bosne i Hercegovine s gotovo 400 mladih glazbenica i glazbenika na tamburi. Oni će u 3 festivalska dana u Osijeku i Našicama pokazati svoje tamburaško umijeće izvodeći 60 skladbi pisanih za tambure od kojih je čak 9 praizvedbi.

Iskoristili bismo ovu priliku i zahvalili svim sudionicima na odazivu kao i utemeljiteljima, pokroviteljima, suradnicima te suorganizatorima i gradovima domaćinima na pruženoj podršci u ostvarenju Festivala.

Ovim putem u prilogu dostavljamo pozivnicu na ovogodišnji Festival i do susreta na najdugovječnijem tamburaškom festivalu koji svoju prvu izvedbu bilježi davne 1961. godine.

Neka nam ponovno zazvuče tambure kao i proteklih 6 desetljeća u pravom festivalskom zanosu!